Papa Franjo je zadivio vjernike, ali i cijeli svijet

Papa Franjo, katolička crkva, Sveti Otac, 77. rođendan, Papa Franjo, čovjek, Papa Franjo, Papa Franjo o životu i vjeri, Papa, Papa Franjo, obitelj, predškolski odgoj, roditelji i djeca, roditelji

Iako konzervativac, ovaj papa planira revolucionirati uspavanu Crkvu

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Već same okolnosti u kojima je novi papa izabran govore da je riječ o posebnom trenutku u povijesti Crkve.

Naime, Franjin predšasnik, papa Benedikt XVI., izazvao je pravi šok svojim odreknućem od papinske dužnosti, u veljači ove godine. Takav se događaj u Katoličkoj crkvi nije zbio gotovo pet stotina godina, još od vremena pape Grgura VII., čiji je pontifikat opterećivala Zapadna shizma, crkveni raskol između rimskih i avignonskih papa, pa čak i jednog pisanskog pape.
Čuđenje i divljenje

Kažu da je papa Ratzinger napustio dužnost užasnut brojnim aferama koje su opteretile Crkvu, iako to nikada nije službeno potvrđeno, kako bi oslobodio mjesto za dolazak nekog mlađeg i odlučnijeg tko će napraviti reda. Tako je na mjesto nasljednika na stolici sv. Petra izabran argentinski kardinal Jorge Mario Bergoglio, nadbiskup Buenos Airesa i isusovac, o kojemu je malo tko izvan njegove domovine išta znao.

Novi papa na samom je početku svojega pontifikata izazvao zanimanje, čuđenje, a uskoro i divljenje. Već sam izbor papinskog imena Franjo otvoreno je aludirao na popularnog katoličkog svetca, skromna čovjeka i duhovnog gorostasa iz Asiza. Papa Franjo odbacio je nošenje zlatnog križa i sav ostali papinski glamour te pomalo čudački odbija život u papinskoj palači, uživajući u skromnom i skučenom prostoru Gostinjca Svete Marte. Odmah je pokrenuo reformske zahvate, iako je jasno da je, gledano s doktrinarnog stajališta, papa Franjo iskreni konzervativac. Osnovao je posebno savjetodavno povjerenstvo, koje čini osam kardinala, te vjernicima uputio anketu uoči biskupske sinode o obitelji. Nažalost, spomenutu anketu u nas je javno, i to na internetskim stranicama, objavila samo Zadarska nadbiskupija, koja je pod izravnom upravom Svete Stolice.

Neke njegove izjave, poput one na račun homoseksualaca ("Tko sam ja da im sudim"), o sakramentima ("Crkva nije carina, nego je Očev dom, gdje ima mjesta za svaku osobu s njezinim teškim životom"), euharistiji ("Euharistija nije nagrada za savršene, nego velikodušni lijek i hrana za slabe"), vatikanskim financijama ("Ni Sveti Petar nije imao račun u banci"), kapitalizmu ("Nesputani kapitalizam je tiranija") ili markisizmu ("Ima dobrih marksista, ali marksistička ideologija je loša"), ostat će zapamćene i mnoge su nagnale na razmišljanje.
Svetačka gesta

U komunikaciji s vjernicima, novinarima, državnicima, ali i rimskom sirotinjom, papa Franjo prilično je neformalan. Ne bojeći se atentatora, Papa prkosi silama mraka, ali i svojim tjelesnim čuvarima, vozeći se u nezaštićenom papamobilu. Kada ga mlade hodočasnice zamole za "selfie" fotografiju, načinjenu mobitelom, spremno se odazove, kao da je njihov lega, a ne pontifex maximus. A kada mu u posjet dođe argentinska predsjednica Cristina Fernández de Kirchner (i hrvatska snaha, udovica Néstora Carlosa Kirchnera Ostoića), s kojom se u domovni često prepirao kudeći njezine liberalističke nazore, on će lijepu predsjednikovicu poljubiti u obraz. Prije mjesec dana u službeni posjet talijanskom predsjedniku Giorgiu Napolitanu, u palaču Kvirinal, stigao je u skromnom Ford Focusu, strpljivo se probijajući kroz rimsku prometnu gužvu. Prema riječima Papina djelitelja milostinje, msgr. Konrada Krajewskog, Sveti Otac zna ponekad s njime noću izlaziti na rimske ulice kako bi se osobno susreo s potrebitima. To nije samo revolucionarni čin nekog pape, naime, njegovi prethodnici izlazili su iz Vatikana jedino uza zvukove fanfara, to je već svetačka gesta, iako će posthumni Santo subito! Franjo morati zaslužiti svojim cjelokupnim pontifikatom.

Za svoj prvi pastoralni posjet izvan Rima Franjo je izabrao talijanski otok Lampedusu, utočište stotina i tisuća ubogih afričkih ilegalnih imigranata. Umjesto slikanja u društvu Bone Voxa, Andree Bocellija i Boba Dylana ili poziranja u novim Pradinim cipelama boje trule višnje ovaj papa izabrao je afričku sirotinju s dna hranidbenog lanca naše civilizacije. Francuzi bi rekli: Chapeau (ili, po naški, kapa dolje), Sveti Oče!

U SREDIŠTU POZORNOSTI

Nekoliko dana uoči Papina 77. rođendana (Jorge Mario Bergoglio rođen je 17. prosinca 1936.) američki politički časopis Time proglasio je Franju osobom godine. "Uzeo je ime skromnog sveca, a zatim je pozvao na ozdravljenje Crkve. Prvi neeuropski papa u 1200 godina, spreman je na preobrazbu Crkve, koja se ne mijenja stoljećima", piše u obrazloženju Timea. U samo devet mjeseci otkako je ustoličen papa Franjo našao se u središtu pozornosti svjetske javnosti, piše Time, zbog svojih stajališta o bogatima i siromašnima, poštenju i pravednosti, transparentnosti, suvremenom čovjeku i životu, globalizaciji, ulozi žene u društvu, braku i svakodnevnim kušnjama. Papa Franjo je, tvrdi Time u svome opširnom tekstu, pridobio naklonost kršćana, židova, muslimana..., on je narodni papa.

glas-slavonije.hr