Katolici obilježavaju svetkovinu Tijelova, evo što se točno slavi na današnji dan

Katolički vjernici danas obilježavaju svetkovinu Tijelova, blagdan kojim Crkva slavi ustanovljenje Euharistije na Posljednjoj večeri. Ova svetkovina, poznata i pod nazivom Brašančevo u nekim hrvatskim krajevima, slavi se deveti četvrtak nakon Uskrsa i duboko je ukorijenjena u liturgijsku i duhovnu tradiciju zapadnog kršćanstva.

Naziv Brašančevo potječe iz 18. stoljeća, a izveden je od riječi brašno, temeljne sirovine za kruh koji u euharistijskom slavlju postaje Kristovim Tijelom. Upravo je ta pretvorba – transsupstancijacija – središnja točka katoličke vjere, a Tijelovo dan kada se ona posebno ističe i javno štuje.

Viđenje svete Julijane i euharistijsko čudo

Povijest svetkovine seže u 13. stoljeće, kada je, prema predaji, augustinska redovnica sveta Julijana iz samostana kraj Liegea u Belgiji imala viđenje punog mjeseca s mrljom. Mjesec je protumačila kao Crkvu, a mrlju kao nedostatak blagdana posvećenog Euharistiji. Na njezinu molbu, mjesni biskup Robert de Thorote uveo je blagdan Presvetoga Tijela i Krvi Kristove.

Značajan događaj koji je dodatno utjecao na širenje pobožnosti prema Euharistiji dogodio se 1263. godine u talijanskom mjestu Bolsena. Prema crkvenom tumačenju, svećenik koji je sumnjao u stvarnu pretvorbu kruha i vina, pri lomljenju posvećene hostije primijetio je kako iz nje kaplje krv, koja se slijevala po oltaru. Taj se događaj danas slavi kao euharistijsko čudo.

Papa Urban IV. potom je 1264. proglasio blagdan Tijelova za cijelu Crkvu, iako je njegova želja ostvarena tek u 14. stoljeću za pontifikata pape Ivana XXII.

Ludbreško čudo

I Hrvatska je mjesto jednog sličnog događaja – Ludbreškog čuda, koje se, prema predaji, dogodilo 1411. godine. Tijekom svete mise svećenik je posumnjao u pretvorbu i ugledao pravu krv u kaležu. Događaj je istraživao papa Julije II., a njegovi nasljednici dopustili su javno štovanje relikvije. Ludbreg je i danas važno hodočasničko mjesto, a središnja proslava Predragocjene Krvi Kristove održava se svake prve nedjelje u rujnu.

Procesije i javno svjedočenje vjere

Svetkovina Tijelova posebno je poznata po procesijama koje se održavaju diljem katoličkog svijeta. Prva takva procesija zabilježena je u Kölnu u 13. stoljeću, a običaj se brzo proširio i do danas ostao živ. U procesijama svećenik u monstranci nosi posvećenu hostiju, dok vjernici prate molitvom, pjesmom i simboličnim posipanjem cvijeća – javno svjedočeći vjeru u stvarnu prisutnost Krista u Euharistiji.

Tijelovo ostaje jedan od najsvetijih blagdana u katoličkom kalendaru, dan zahvalnosti, čašćenja i zajedništva s Kristom, koji je, prema vjeri Crkve, trajno prisutan u kruhu života.