Vlast treba uspostaviti, ona nema veze s ANP, to je smišljeno da bi se stvorio problem

Vlast treba uspostaviti i ona nema nikakve veze s ANP-om, rekla je u intervjuu za "Nezavisne" Borjana Krišto, zamjenica predsjednika HDZ-a BiH i zamjenica predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

"Evo vidite sad razne izjave po medijima, spinovi, sve je to nešto što nije dobro, što nije na tragu rješenja i što nije plod dogovora", kaže Krišto.

Ističe da smo došli u situaciju da nemamo implementiranu vlast i to dovodi do toga da su se u rukama bošnjačke politike našle sve pozicije.

Na upit ima li nade da sjednica Zastupničkog doma BiH bude zakazana za rujan, Krišto kaže kako treba stvoriti zastupničke pretpostavke da se sjednica može zakazati, a to je formirati stalna povjerenstva kako bi Dom mogao ispunjavati temeljnu zakonodavnu zadaću. 

A što se tiče onog što podrazumijevate pod nadom, misleći vjerojatno na političku volju, nadam se da kod svakog odgovornog pojedinca, zastupnika, neovisno o političkoj opciji iz koje dolazi, da će to postojati, jer mislim da je, ipak, krajnje vrijeme. Sve što radimo, šteti interesima BiH i njenih građana, smatra Krišto. 

Vlast se uspostavlja tako da, naravno, predsjedatelj Zastupničkog doma u svakom mandatu ne može biti netko tko je iz naroda koji ima i člana Predsjedništva i predsjedatelja Doma naroda i predsjedatelja Vijeća ministara. Mi smo sada došli u situaciju da nemamo implementiranu vlast i dovodi do toga da su se u rukama bošnjačke politike našle sve pozicije. Nije problem ni to kada se one nađu po nekakvoj rotaciji koja je po Ustavu i zakonu predviđena, nego sad imamo situaciju da je u jednoj te istoj osobi, recimo kod mog kolege, predsjedatelja Zastupničkog doma (Denisa) Zvizdića, pozicija predsjedatelja Vijeća ministara i predsjedatelja Zastupničkog doma. Tako da je to jedan nonsens i gledajući zakonodavstvo i nespojivost obavljanja dužnosti, kaže Krišto.

Dodaje kako je to uistinu nešto što nije dobro za BiH. 

Time smo, na neki način, možda i u problemima, tako da vjerujem da oni imaju odgovornost, obzirom i na brojnost, i jednostavno od tih aktera ovisi euroatlantski i reformski put BiH. Uistinu demokratski kapacitet je takav da ne možete imati poziciju u ključnim institucijama i neke stvari blokirati i uvjetovati i govoriti, a pritom da je netko drugi odgovoran za stanje u kojem se nalazimo, kaže Krišto. 

Komentirajući Godišnji nacionalni plan (ANP) koji je postao kamen spoticanja, Krišto navodi kako je ANP, nešto smišljeno da bi se samo stvarao problem. 

- Evo vidite sad razne izjave po medijima, spinovi, sve je to nešto što nije dobro, što nije na tragu rješenja i što nije plod dogovora. Imamo dogovor političkih lidera, koji su napravili jedan sporazum. Sve je to napravljeno uz blagoslov Europske komisije, u granicama korektnosti, uvažavanja svih. Prema tome, stalo nam je samo da ispoštujemo određene stvari, a ne da iz nečega što se zove sporazum i dogovor, izvlačimo neke stvari. Sve je jasno definirano. Vlast treba uspostaviti i ona nema nikakve veze s ANP-om. To je stvar starog Vijeća ministara i nije nikako novog, niti ima vezu s imenovanjem mandatara. On će napraviti svoj program, razmatrati će ga zakonodavna vlast i nastaviti će svoj posao i izvršavati svoje obveze i nijedna institucija ne može izbjeći raditi posao za koji je nadležna, pojasnila je Krišto. 

Na upit je li moguće da stara Vlada FBiH i Vijeće ministara dočekaju izbore 2022. kaže kako je to i do sada loše utjecalo na odnose i prilike u BiH. 

Govoriti o nečemu da može dočekati naredne izbore, ovisi od ovih koji su odgovorni za takvu situaciju. Ali, u svakom slučaju, svaki dan nenapredovanja, stajanja na mjestu i neimplementiranja rezultata izbora BiH dovodi u probleme i sve veću krizu, ističe ona.

- Evo kroz sve razgovore, sve se radi da se zadrži stanje kako je, da se zapravo ono što jeste normalno i što je definirano Daytonskim sporazumom dovede u pitanje. Promjene Izbornog zakona se moraju dogoditi. Da su za njih odgovorni svi, a ne samo politički predstavnici koji dolaze iz hrvatskog naroda. Znači da se promjene Izbornog zakona moraju dogoditi na principima da se implementira odluka Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda na svim administrativno-političkim razinama, a to onda znači u domovima naroda i u Predsjedništvu, kaže Krišto.

  Nije želila komentirati stavove koji dolaze iz Republike Srpske jer su oni entitet koji ima svoje institucije i sukladno svojim ovlastima, ustavnim, zakonskim, zastupničkim, mogu iznositi svoje određene političke i institucionalne stavove, koji su legitimni, kao i drugih institucija. 

- Što se tiče nadležnosti o kojima govorimo, naravno da znamo svi da su to nadležnosti koje su prenesene, uz suglasnost entiteta, na razinu BiH. A u vezi s tim kako bi trebalo ubuduće postaviti određene nadležnosti, naravno da se moraju dogovoriti politički predstavnici sva tri naroda i da to mora proći određene procedure, kaže za Nezavisne Borjana Krišto.