Rezultati istraživanja IDPI-a o predstojećim izborima

analiza press
analiza press
Prema ukupnim rezultatima, u istraživanju se navodi da su vodeće dvije stranke na predstojećim lokalnim izborima SDA i SBB, i to sa 37,38, odnosno 26,67 posto glasova. Ove dvije stranke bi ukupno trebale dobiti 64,05 glasova, dakle skoro dvije trećine od ukupnog broja. SDP bi, prema istraživanju, dobio 9,43, a HDZ 7,5 posto glasova, dok bi DF-u pripalo 6,32 posto glasova. Ostale stranke dijele postotak od 12,7 posto.

Kada je riječ o promjenama u pojedinim gradovima, najviše su u izražene u Tuzli, gdje bi prema istraživanju SBB trebao dobiti najviše glasova, i to 26,88 posto. SDP bi trebao osvojiti 23,2 posto, a SDA 22,21 posto glasova. U istraživanju se navodi da je primijetan porast interesa građana za glasovanje na lokalnim izborima (50,49% - 61,61%) u svim sredinama u kojima su održani 2012. godine, a interes je posebno visok u Mostaru (73,86%), gdje su posljednji put održani 2008. godine. Navodi se da je značajan postotak građana voljan promijeniti svoje stranačke preferencije (17,40%, tj. 28,21%) od onih koji će glasati na lokalnim izborima.

"Podrška građana 'nacionalnim strankama', tj. strankama umjerene desnice, najvjerojatnije je rezultat izvjesnog stupnja stabiliziranja bošnjačko-hrvatskih odnosa u javnoj sferi u odnosu na prethodne godine, ali i svojevrsnog kaotičnog prekomponiranja dijela političke scene kojim dominiraju 'građanske' i 'lijeve' stranke, kao i manje stranke za koje glasaju Hrvati, a koje su participirale u vlasti 'Platforme' ili su joj pokazale izvjesnu konceptualnu bliskost", ističe se u ovoj analizi. Navodi se da najmanje "nezadovoljnih" i "jako nezadovoljnih" ima u Mostaru i Sarajevu, najviše u Tuzli.

"Nastavljen je trend rasta podrške SDA, vidljiv izrazito na lokalnim izborima 2012. godine, ali i na općim izborima 2014. godine, što proturiječi prognozama da će ta stranka na izborima 'platiti' svoju deklariranu spremnost na kompromise po pitanju bošnjačko-hrvatskih odnosa. Izrazit porast podrške SBB-u, veći nego na općim izborima 2014. godine, ovog puta izražen je i na lokalnom nivou (za razliku od izbora 2012. godine), najvjerojatnije na račun manjih bošnjačkih stranaka iz kategorije 'Ostali', pa i 'građanskih' i 'lijevih' stranaka; vjerojatni uzroci su medijatorsko djelovanje ove stranke između SDA i HDZ-a, pa čak i kontroverze oko uhićenja i puštanja na slobodu lidera stranke", kaže se, između ostalog, u ovom istraživanju. Također, navodi se da je rast HDZ-a, koji je vjerovatno još veći u sredinama izvan uzorka, rezultat odgovora ove stranke na institucionalnu marginalizaciju Hrvata u prethodnom periodu, kao i na pokušaje njenog nastavljanja na izborima 2014. godine i neposredno poslije njih, čime je HDZ opravdao svoj predizborni stranački slogan; HDZ i dalje uživa izrazitu podršku hrvatskog naroda u BiH s tendencijom njenog rasta.

"SDP, iako se pokušao izvući iz teške unutarstranačke krize i rasipanja članstva na čak tri stranke, nije se uspio konsolidirati, te bilježi slabu podršku građana, iako nesumnjivo, zbog dobre unutarstranačke strukture, drži poziciju lidera opozicije, što će prema ovoj analizi nastaviti i u općinskim vijećima tijekom sljedećeg četverogodišnjeg mandata", kaže se u analizi.