'Republika Srpsko Kosovo' bila bi uvod u novi rat na Balkanu

'Republika Srpsko Kosovo' bila bi uvod u novi rat na Balkanu

Nakon što je najavio da nikada neće priznati Kosovo i da neće dozvoliti novu Oluju nad Srbima te je zveckao oružjem i prijetio vojskom, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić ipak je na kraju pod pritiskom međunarodne zajednice pokleknuo i, po svemu sudeći, kako su nam potvrdili izvori bliski kosovskom predsjedniku Hashimu Thaçiju, do proljeća iduće godine priznat će neovisnost Kosova, što bi bio preduvjet za ulazak Srbije u EU.

Međutim, Vučić, svjestan da je definitivno izgubio Kosovo, sada pokušava krojiti nove granice kako bi barem dio Kosova pripojio Srbiji. Naime, on je predložio razgraničenje s Albancima na Kosovu, odnosno podjelu Kosova i stvaranje neke vrste Republike Srpske na Kosovu, otkrivši time svoj stav o krizi koja već mjesecima potresa Srbiju, što je šokiralo srbijansku javnost.

- Ja se zalažem za razgraničenje s Albancima. To da imamo teritorij za koji se ne zna tko ga kako tretira i što kome pripada uvijek je izvor potencijalnog sukoba, nedaća i mnogo problema - rekao je Vučić koji nije htio detaljnije govoriti o svojoj ideji i strategiji, tvrdeći da bi, prerano otkrivajući karte, rušio položaj Srba naglasivši da to mora biti sveobuhvatan, a ne jednostavan paket.

Naime, Vučić je u nekoliko navrata na sastankom s visokom predstavnicom EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Federicom Mogherini i kosovskim predsjednikom Hashimom Thaçijem, tražio pripajanje Srbiji većinski srpskog sjevera Kosova zajedno sa Sjevernom Mitrovicom, dok bi zauzvrat Kosovo moglo dobiti Preševo, Bujanovac i Medveđu na jugu Srbije, kazao nam je izvor blizak kosovskom predsjedniku koji je upućen u razgovore na sastancima Beograda i Prištine s Mogherini u Bruxellesu. Međutim, tim rješenjem većina kosovskih Srba i manastiri Srpske pravoslavne crkve ostali bi pod upravom Prištine. Kosovski premijer Ramush Haradinaj oštro se usprotivio promjeni granice rekavši da se ona pomiče samo ratom.

Hashim Thaçi najavio je pak kako će se založiti za priključenje većinski albanskih područja na jugu Srbije, ali ništa ne nudi zauzvrat. - To je jedina opcija za legitimizaciju političkih i povijesnih zahtjeva Albanaca iz Preševa, Medveđe i Bujanovca da se priključe Kosovu. To znači ne podjeli Kosova, ne razmjeni teritorija i ne autonomiji za kosovske Srbe - rekao je Thaçi. S druge strane, analitičari su uvjereni da će ideja o podjeli Kosova svakako dovesti do nestabilnosti u regiji s čime se slaže i nekadašnji visoki predstavnik za BiH, švedski diplomat Carl Bildt. - Ako govorimo o budućnosti Balkana, politički diskurs polako naginje prema novim podjelama u regiji. To je recept za geopolitičku nestabilnost. Politički lideri Srba i Albanaca diskretno istražuju mogućnosti razmjene teritorija kako bi riješili svoje nesuglasice. Ova ideja pogotovo kruži u Beogradu, i to već godinama. No odnedavno je prisutna i među Albancima. Takva ideja u prošlosti je bila iznimno opasna, a jednako je opasna i danas - kazao je Bildt dodajući da EU i SAD imaju jasan stav prema promjeni granica na Balkanu.

- Taj je stav da današnje granice zemalja bivše Jugoslavije trebaju ostati netaknute. Dodatna balkanizacija Balkana dovela bi do novog konflikta i krvoprolića - uvjeren je Bildt po čijem je mišljenju pitanje Kosova trenutačno najteže pitanje na Balkanu jer bez normalizacije odnosa Srbija i Kosovo "nikada neće ostvariti svoj potencijal". - Premijer Albanije Edi Rama nedavno mi je u razgovoru rekao da ne bježi od ideje o razmjeni teritorija, a Vučić razmišlja isto. To bi se dogodilo tako što bi Kosovo predalo svoj sjeverni dio Srbiji, a tako bi dobili priznanje kosovske države od Srbije. Također, Srbija bi se u korist Kosova odrekla pojedinih južnih teritorija gdje žive Albanci - naveo je Bildt ističući da bi u određenim mjestima, osim razmjene teritorija, moralo doći i do "razmjene stanovništva" kako bi se stvorile etnički homogene teritorije. - Iako neki smatraju da bi se na ovaj način moglo doći do stabilnosti te da bi se na kraju Kosovo i Albanija mogli ujediniti, to će se veoma teško dogoditi. Tako bi se otvorila Pandorina kutija u cijeloj regiji. Otvorila bi se debata o budućnosti BiH. Radikalni bosanski Srbi svakako bi jedva dočekali takvu priliku - upozorio je Bildt kazavši kako je sve to igra sa vatrom i kako bi to otvorilo i pitanje Makedonije, gdje živi veliki broj Albanaca.

Vučićeva ideja nije naišla na odobravanje većine zemalja članica EU. Tako u Velikoj Britaniji smatraju da pozivi za korekciju granica Kosova i Srbije mogu biti destabilizirajući, a u Njemačkoj tvrde da je promjena granice opasan i rizičan presedan. Njemački državni ministar za Europu Michael Roth kazao je kako njemačka vlada smatra da Kosovo i Srbija trebaju doći do sporazuma uz sudjelovanje EU, ali je dodao da je Njemačka kategorički protiv promjena granica između Kosova i Srbije jer je to jako rizično. S druge strane. SAD ima nešto mekaniji stav. Američka administracija na pitanje o podjeli i korekciji granica Srbije i Kosova u javnosti navodi da SAD snažno podržava dijalog Beograda i Prištine uz pomoć EU, ali i da je sada vrijeme da strane budu kreativne i fleksibilne. - Rješenje mora doći od njih i biti lokalno. SAD je spreman slušati i pomoći stranama u pronalaženju dogovorenog rješenja, kakvo god bilo - poručili su iz Trumpove administracije.

Srpski predsjednik Vučić, koji je uvjeren da će njegova ideja o podjeli Kosova naići na veliki otpor ne samo nacionalista nego i Srpske pravoslavne crkve, išao je na prijevremene izbore kako bi učvrstio svoju poziciju. Naime, na teritoriju sjevernog Kosova, koji Vučić želi pripojiti Srbiji, nalaze se tri općine, sjeverno od rijeke Ibar. Prema podacima Organizacije za sigurnost i kooperaciju u Europi (OSCE), taj teritorij obuhvaća 1000 kvadratnih kilometara i na njemu živi 70.500 stanovnika, to jest nešto više od 65.000 Srba i nešto više od 4300 Albanaca. Međutim, problem je to što južno od Ibra ostaju najveći kulturno-povijesni spomenici i najznačajnije svetinje Srpske pravoslavne crkve, poput manastira Gračanica i Dečani, te Pećka patrijaršija. Patrijarh srpski Irinej nedavno je rekao da SPC nikada neće pristati na predaju Kosova misleći time na crkve i bogomolje. Spominju se i koridori do srpskih bogomolja na Kosovu. Bit će zanimljivo vidjeti kako će Srpska pravoslavna crkva, koju u Srbiji smatraju najvećim autoritetom, reagirati na Vučićevu ideju o podjeli Kosova.

Što se tiče mogućeg pripojenja juga Srbije Kosovu, gdje živi albanska većina, posljednjih desetak godina pojedini albanski političari s Kosova navode da bi za njih pravedno rješenje bilo da se razmijene sjeverne srpske pokrajine za Preševsku dolinu koja obuhvaća općine Preševo, Bujanovac i Medveđu. Takav scenarij prvi put javno je spomenuo Fatmir Hasani, nekadašnji narodni zastupnik Partije za demokratsko djelovanje, još 2003. godine. Njegova inicijativa do danas nije službeno odbačena. Pristane li svijet na ideju o razmjeni teritorija, bit će interesantno vidjeti u čijim će rukama završiti rudnik Trepča, dragulj Kosova. Rudnik Trepča, koji se nalazi na sjeveru Kosova, veliko je ležište ruda olova i cinka, a obuhvaća zapadne, jugozapadne i južne dijelove Kopaonika i među najvećima je u Europi.

Poslije Drugog svjetskog rata Trepča je nacionalizirana i napravljen je Rudarsko-metalurško-kemijski kombinat olova i cinka Trepča, koji je u jednom trenutku zapošljavao čak 20.000 radnika i proizvodio oko 70 posto mineralnih sirovina bivše Jugoslavije. I sam rudarski kombinat danas je, baš kao i grad Mitrovica u kojem se nalazi, podijeljen na sjeverni srpski i južni albanski dio. Jedina studija svih prirodnih resursa na Kosovu koja je rađena 1992. procijenila je da je potencijalna vrijednost Trepče između 85 i 100 milijardi dolara te ga pod svaku cijenu pod svojim okriljem žele imati i Srbi i Kosovari.

Bez obzira na to kako će završiti Vučićeva ideja, izvjesno je da dolazi još jedan opasan igrokaz koji će, u slučaju da bude realiziran, dovesti do destabilizacije regije jer analitičari strahuju da bi se takav scenarij mogao primijeniti i na Makedoniju i Crnu Goru.

večernji.ba