RAT RIJEČIMA Ljevica napada Komšića, Izetbegović ga brani

Obračun člana BiH Predsjedništva Željka Komšića, koji je i čelnik Demokratske fronte, i nekadašnjih istomišljenika s ljevice u toj zemlji dobio je u nedjelju i novu dimenziju nakon što se Komšić odlučio prikloniti SDA za koaliranje na svim razinama vlasti pa ga je počeo braniti i čelnik te vladajuće bošnjačke stranke Bakir Izetbegović.

Priklanjanje Komšića Stranci demokratske akcije (SDA) potaknulo je pravi rat riječima pa ga je od etiketa za 'izdaju' počeo braniti i Izetbegović, istodobno oštro prozivajući druge čelnike, pitajući se gdje su bili tijekom rata.

"Željko Komšić je uvijek radio ono što je dobro za ovu državu. U ratu se prihvatio puške i branio je. Sada sigurno neće sjediti na tribinama, nego će ući s nama u političku arenu i u vrlo teškom trenutku politički braniti ovu zemlju, za razliku od onih koji ga prozivaju", rekao je Izetbegović. Pri tome je prozvao aktualnog premijera Sarajevske županije Edina Fortu gdje se on nalazio tijekom rata.

"Ja ne znam gdje je Forto bio u ratu, gdje je Kojović bio. U BiH nisu bili. Tu vrstu ljudi je vjerojatno (Komšić) izdao. Nije izdao svoju zemlju. Mnogi od njih je nažalost jesu izdali kad su joj bili najpotrebniji, tako da se ne treba na te stvari obazirati", kazao je predsjednik SDA.

"Bakir Izetbegović laže"

Odmah je na svom Twitter profilu reagirao čelnik Naše stranke Peđa Kojović, čija je stranka zajedno s još pet stranaka, među kojima je bio i DF Željka Komšića, izbacila SDA iz vlasti Sarajevske županije.

"Bakir Izetbegović laže kada kaže da nisam bio u BiH u ratu", rekao je Kojović te poručio čelniku SDA kako je BiH jednako njegova domovina koliko i Izetbegovićeva.

Čelnici SDA Izetbegović i Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudin Radončić te DF-a Komšić dogovorili su u petak kako će te tri stranke čvrsto koalirati te zajednički srušiti sadašnju koaliciju koja je na vlasti u Sarajevskoj županiji koju predvode Socijaldemokratska partija BiH i Naša stranka.

Komšića je od ranije nepoželjnom osobom proglasilo 25 većinskih hrvatskih općina te pet županija jer je na poziciju hrvatskog člana BiH Predsjedništva stigao glasovima bošnjačkih birača, čime je negirana većinska izborna volja bosanskohercegovačkih Hrvata.