Porasla netrpeljivost domaćih i regionalnih političara koji islamofobijom potkopavaju BiH

"U 2018. godini došlo je do porasta islamofobne retorike lokalnih i regionalnih političkih aktera koji potkopavaju Bosnu i Hercegovinu prikazujući je kao radikalno muslimansko utočište", stoji u novoobjavljenom Europskom izvještaju o islamofobiji za 2018. godinu kojeg financira Europska unija.

Dodik kao islamofobni lider

Islamofobnom potkopavanju Bosne i Hercegovine, navodi se u Europskom izvještaju o islamofobiji, najviše su doprinijeli bosanski Srbi i Hrvati, kao i političari iz Srbije i Hrvatske.

"Najopasniju izjavu dao je tadašnji predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik, koji je u popularnoj srbijanskoj televizijskoj emisiji Ćirilica kazao kako imami pozivajući vjernike na molitvu 'arlauču'", stoji u izvještaju, uz obrazloženje kako jer riječ o dehumanizirajućoj izjavi najviše rangiranog srpskog političara u postratnoj Bosni i Hercegovini.

Navodi se kako je bh. entitet Republika Srpska slično kao i prethodnih godina nastavio s podrivanjem i nepoštivanjem državnih institucija.

 

"Ove godine su srpski zvaničnici nastavili negiranje genocida i ratnih zločina. Domaći i regionalni mediji doprinijeli su antimuslimanskim netrpeljivostima kroz izvještavanje o terorističkim prijetnjama i radikalnoj ideologiji, povezivajući ih s bošnjačkim političkim i vjerskim zvaničnicima", navodi se.

Također se navodi kako je vidljiv nastavak fizičkih i verbalnih napada na džamije
i imame, većinom u RS-u.

"Skoro sve ove napade nije procesuirala policija. Dodatna antimuslimanska mržnja bila je vidljiva na nogometnim utakmicama i na grafitima u gradovima sa dominantnim srpskim stanovništvom", piše u Europskom izvještaju o islamofobiji.

Doprinos hrvatskih političara islamofobiji

Fondacija za politička, ekonomska i društvena istraživanja, sa sjedištem u Ankari, navodi u svom izvještaju kako se antimuslimanska netrepeljivost i negativni trendovi prema muslimanima u BiH uglavnom ogledaju u obrazovnom, političkom i medijskom sistemu.

"U 2018. godini došlo je do porasta antibosanske i antimuslimanske retorike od hrvatskog političkog rukovodstva i od regionalnih aktera. Ovi akteri prikazuju Bosnu i Hercegovinu kao propalu državu koja je sjedište ekstremista i koja treba biti teritorijalno podijeljena kako bi se očuvao mir i sigurnost", stoji u izvještaju.

 

Navode kako su u listopadu 2018. godine izbori bili glavna fokusna točka za islamofobiju i antimuslimansku retoriku koja se koristila u srpskim, hrvatskim i bosanskim medijima.

"Domaći i regionalni mediji doprinijeli su antimuslimanskim netrpeljivostima kroz izvještavanje o terorističkim prijetnjama i radikalnoj ideologiji, povezivajući ih s bošnjačkim političkim i vjerskim zvaničnicima", navodi se u Europskom izvještaju o islamofobiji za 2018. godinu.

U se kaže da su Bošnjake i Islamsku zajednicu u BiH bosanski Hrvati optuživali kako su izabrali člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

"Osim toga, u 2018. godini, migrantska kriza najviše je pogodila zemlju u posljednjih nekoliko godina, a povećan broj migranata učinio ga je ključnim elementom diskursa u antimuslimanskoj histeriji od nacionalističkih faktora", stoji u izvještaju Fondacije za politička, ekonomska i društvena istraživanja.