Politički gol SDP-a: Umjesto Valtera, vratio se reis

Podigli su svoj glas združeno protiv ministrove odluke predstavnici vjerskih institucija u BiH, prizivale su se revolucije i donosile stogodišnje fetve, pozivalo se „biranim" riječima na Suljagićev linč i izgnanstvo iz društva, spominjala se Srebrenica, šehidi sa Kovača, (neo)komunisti, fašisti i Crveni Kmeri, sve u jednom dahu... A onda se, nakon gotovo mjesec dana, oglasio i SDP BiH, stranka čiji je Suljagić član, saopćenjem u kojem „najoštrije" osuđuju napade na svog ministra i pružaju mu „bezrezervnu podršku".

Piše: Maja Radević-Slobodna Bosna

„SDP pozdravlja početak reforme obrazovanja i otklanjanje pravnih nejasnoća i diskriminatornih praksi u nastavi, uključujući i predmet vjeronauke u Sarajevskom kantonu", rekli su u saopćenju iz ove stranke.


DRŽAVOTVORNOST REISA CERIĆA

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Samo dan nakon SDP-ovog saopćenja, ministar Suljagić ponudio je ostavku. A dan nakon toga, predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija i premijer Kantona Sarajevo Fikret Musić sastali su se sa svojim buntovnim ministrom i u (ne)formalnom razgovoru mu jasno poručili da više ne „talasa", i da se u ponedjeljak, 23. svibnja, obvezno pojavi na poslu (što je Suljagić i učinio).

Cijela „sapunica" oko slučaja vjeronauka okončana je, na zadovoljstvo svih njenih aktera, saopćenjem koje je stiglo iz kantonalne Vlade, a u kojem se, između ostalog, navodi kako je Vlada na vanrednoj sjednici jednoglasno usvojila dopunjenu ministrovu instrukciju o ocjenjivanju vjeronauke (negdje u međuvremenu, „odluka" se pretvorila u „instrukciju"). Ta dopunjena instrukcija, u najkraćem, podrazumijeva da će se vjeronauka u sarajevskim školama do daljnjeg ocjenjivati brojčano, kao i do sada, te da za onu djecu koja ne pohađaju vjeronauku do početka iduće školske godine Ministarstvo treba osigurati alternativni predmet.

Burna rasprava o vjeronauci u školama koja je proteklih dana zaokupila bh. javnost tako je dobila svoj epilog, ali tek nakon što je već dobrano izašla iz pedagoško-prosvjetnih okvira i duboko zašla u političku sferu, zajedno sa nanovo probuđenim uticajem vjerskih zajednica, na prvom mjestu Rijaseta Islamske zajednice u BiH. Posljednji politički potez članova rukovodstva SDP-a BiH, koji su umjesto svoga ministra na koncu podržali zastupnike SDA u kantonalnoj Skupštini, protivnike Suljagićeve odluke, te time amnestirali i sve napade i huškačke govore koje smo ovih dana slušali iz usta najvećih vjerskih autoriteta u državi, ujedno predstavlja i prvi ozbiljan postizborni poraz ove, vladajuće stranke u Kantonu Sarajevo i većem dijelu Federacije, i politički autogol od kojeg će se SDP teško oporaviti.

Emir Suljagić je svojom, sada već poništenom, odlukom o vjeronauci vjerovatno sasvim nesvjesno otvorio Pandorinu kutiju, iz koje je na površinu isplivala najprije (politička) dominacija prvog čovjeka Islamske zajednice, reisu-l-uleme Mustafe ef. Cerića, za koju su mnogi vjerovali da pripada prošlosti zajedno sa „najboljim danima" Stranke demokratske akcije. Ne treba biti previše pametan pa da se zaključi ko je, u „ideološki neprirodnoj" koaliciji SDA i SDP-a, zapravo ideološki dominantan: SDP-ovo žrtvovanje ministra Suljagića zarad „viših ciljeva", to jest političkih fotelja u raspodjeli vlasti, to je sasvim jasno pokazalo.

Priča o SDP-u kao o „novom političkom krilu Islamske zajednice u BiH", kako je to nazvao jedan ovdašnji kolumnista, nekome možda može zvučati pretjerano, ali ona je iznenađujuća samo za one koji nisu pratili odnose na relaciji Rijaset - SDP u proteklih par godina.

Sve je počelo „bombom" koju je krajem 2008. godine u javnost bacio jedan od SDP-ovih najistaknutijih članova i Lagumdžijinih povjerenika, tadašnji načelnik Općine Bihać i aktuelni premijer Unsko-sanskog kantona Hamdija Lipovača, objavivši da je Općina Bihać odlučila iz budžeta izdvojiti ukupno 600.000 KM za Islamsku zajednicu u BiH. Od toga je znatan dio novca izdvojen za izgradnju zgrade Rijaseta IZ-a u sarajevskom naselju Kovači.

„Mi smo odlučili da iz ovog budžeta izdvojimo 150 hiljada KM za gradnju centralne džamije u Bihaću, sto hiljada KM za redovne potrebe Medžlisa IZ Bihać, sto hiljada KM za ljubljansku džamiju i 250 hiljada KM za zgradu trajnog sjedišta Rijaseta Islamske zajednice na Kovačima u Sarajevu. Ovom prilikom pozivam i sve druge načelnike, bez obzira na vjersku pripadnost, koji imaju poštovanje prema Bogu, da se uključe u planiranje budžeta za izdvajanje za potrebe gradnje ove zgrade Islamske zajednice, s obzirom da je to povijesni trenutak da se sjedište Rijaseta smjesti na jedan pijadestal koji mu i pripada", objasnio je Lipovača.
Lipovačino „poštovanje prema Bogu" i Rijasetu izazvalo je blagi prijekor njegovog stranačkog šefa Lagumdžije, koji je tada rekao da ne razumije njegovu odluku, kad ima mnogo važnijih stvari na koje se može potrošiti budžetski novac. No, Lagumdžija se u narednih nekoliko mjeseci brzo predomislio, shvativši da će mu podrška reisa Cerića, odnosno Rijaseta biti od velike važnosti ukoliko želi pobjedu na izborima.

U jeku predizborne kampanje, u kolovozu prošle godine, komentirajući izbore za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, Lagumdžija je rekao: „Ono što je također povoljno u svemu ovome i što će također bitno utjecati na to tko će biti član Predsjedništva je, slobodno mogu reći, državotvorno i politički pozitivno ponašanje vrha Islamske zajednice. Kako sada stvari stoje, iz istupa čelnika Islamske zajednice vidi se da ona neće biti Islamska zajednica niti jedne stranke i nijednog čovjeka. Mislim da je to veliki napredak na političkoj sceni BiH."

Islamska zajednica BiH je tako, bukvalno preko noći, od mete kritika bosanskohercegovačkih socijaldemokrata koji su godinama uporno insistirali na tome da vjerske institucije moraju biti razdvojene od države i ne miješati se u političke tijekove, u Lagumdžijinim predizbornim promišljanjima promovirana u „državotvorno i politički pozitivno" tijelo.

Samo nekoliko dana nakon što je javno pohvalio „neutralno" držanje reisa Cerića u predizbornoj utrci, Lagumdžija je mobilizirao svoj stranački podmladak, Forum mladih SDP-a iz Zavidovića, koji je povodom ramazana u zavidovićkom Centru za kulturu organizirao Veče ilahija. Ostalo je povijest: neutralni reis Cerić je uoči izbora „tipovao" na Fahrudina Radončića i njegov Savez za bolju budućnost BiH - i izgubio. SDP je nakon izbora formirao vlast u Kantonu Sarajevo u koaliciji sa dojučerašnjim zakletim neprijateljima iz SDA (međusobna netrpeljivost kulminirala je u aferi „državni udar" 2003.), a kantonalni ministar Emir Suljagić sada je svojom odlukom o vjeronauci izazvao prvi ozbiljan sukob između koalicijskih partnera.

IDEOLOŠKI (NE)PRIRODNI SAVEZNICI

„U pogledu SDA ministara u Vladi Kantona Sarajevo, nisam ni imao nekih velikih očekivanja, jer se radi o stranci i o ljudima koji su nas i doveli u sadašnju situaciju u kojoj zakone i odluke, kao što smo imali priliku vidjeti, odobravaju vjerski poglavari, a ne demokratski izabrani predstavnici građana BiH. Promjene, odnosno, novi kurs u politici kantona smo očekivali od SDP-a, i to upravo od mladih, obrazovanih i energičnih ljudi kao što je ministar Suljagić. Za očekivati je bilo da će provođenje proevropskih reformi u svim oblastima, pa i u obrazovanju, izazvati negodovanje onih kojima je odsustvo vladavine prava i demokracije odgovaralo, na ovaj ili onaj način. Ali je isto tako za očekivati bilo da će SDP stati iza odluke svog čovjeka da u resoru koji vodi ukine diskriminaciju učenika koji ne pohađaju vjeronauk", kaže Peđa Kojović, zastupnik Naše stranke u Skupštini Kantona Sarajevo.

„Svojim pasivnim držanjem u proteklih par sedmica i eventualnim prihvatanjem ostavke ministra Suljagića, Vlada Kantona Sarajevo poručuje da su centri moći i dalje u džamijama i crkvama i da su reforme najavljene u ekspozeu premijera Musića, a vjerojatno i cijeli tekst platforme SDP-a, samo lijepe riječi, odnosno mrtva slova na papiru", zaključuje Kojović.

Činjenica je da je ministar Suljagić svoju odluku o vjeronauci donio prilično ishitreno, bez prethodnih analiza i konsultacija s bilo kim, kao što je i činjenica da se bilo kakve izmjene nastavnog plana i programa, pa tako i načina ocjenjivanja, uobičajeno donose na početku, a ne na kraju školske godine. Također, mora se postaviti pitanje da li bi takva odluka bilo šta suštinski značila za ukidanje diskriminacije među djecom koja idu na vjeronauku i onima koji ne idu što je, prema Suljagićevim riječima, bila njegova osnovna intencija? Međutim, činjenica je, također, da je ministar Suljagić radio svoj posao i da takvu odluku nije donio protivzakonito niti izvan okvira svojih ministarskih nadležnosti.

Sve to, nažalost, palo je u vodu sa proračunatom odlukom Zlatka Lagumdžije da je matematička koalicija, ipak, mnogo važnija od one programske, „za državu i čovjeka", koju je biračima obećavao u predizbornoj utrci. Pa čak i ako je ideološki neprirodna, bitno je da na nivou raspodjele funkcija funkcioniše. To je, uostalom, priznao i sam Lagumdžija u vrijeme prošlih izbora: „Vi mene stalno pitate s kim ćemo u koaliciju a ja vam kažem, da je po mojim osobnim afinitetima, ja ne bih ni sa Suljom, ni sa Harisom, ni sa Fahrom. Ne bih ih sreo. Nema tko mi od njih trojice nije radio o glavi ili izravno, ili u dogovoru jedan sa drugim. Tko mi je od njih pravio državni udar u medijima, a tko preko policijskih struktura. Oni su bili u svim mogućim kombinacijama i uvijek im je problem bio SDP. Ipak, kada bih se tako ponašao, ne bih bio odgovoran predsjednik SDP-a. Ja nikoga od njih neću voditi kući, ali s nekim ću morati praviti koaliciju."

Rečeno - učinjeno. Pitanje je, međutim, šta će se dogoditi svaki naredni put kada koalicijski partneri budu imali različite stavove o nekom problemu? Ako je suditi prema Lagumdžijinoj „dosljednosti", koju je prije tri godine detaljno opisivao upravo Emir Suljagić u publikaciji posvećenoj liku i djelu lidera SDP-a, SDP BiH dobio je protekle izbore samo formalno. Stvarni uticaj, bar kada je riječ o Kantonu Sarajevo, u rukama je Tihićeve SDA. Reis Mustafa ef. Cerić, kojeg je SDP svojim nepromišljenim potezima u velikom stilu vratio na tron, sada slobodno može da likuje.

U pozadini svega ostaje tek gorko razočarenje velikog dijela SDP-ovih birača, koji se ovih dana pitaju gdje su nestali ti plemeniti principi socijaldemokratije i velika predizborna obećanja lidera SDP-a... Umjesto Valtera, vratio se reis.