Nakon ukidanja sankcija Dodiku, RS pojačava lobiranje u Washingtonu

Rukovodstvo Republike Srpske potpisalo je ugovor s američkom lobističkom tvrtkom s kojom je već ranije surađivalo, vrijedan oko tri milijuna KM.

Ugovor s tvrtkom „McGinnis Lochridge LLP“ potpisan je krajem siječnja na razdoblje od godinu dana i predstavlja nastavak suradnje u pružanju savjeta i zastupanju Republike Srpske „u pravnim i političkim poslovima vezanim uz međunarodno pravo“.

Prema podacima iz američkog registra FARA, u kojem su evidentirani svi ugovori o lobiranju u Sjedinjenim Američkim Državama, zadaci ove tvrtke uključuju savjetovanje o „pravima i obvezama Republike Srpske i BiH prema Daytonskom sporazumu“, kao i odnosima s međunarodnim organizacijama poput UN-a, OESS-a, EU-a i Vijeća Europe.

Tvrtka će raditi i na kontaktiranju američkih dužnosnika, članova Kongresa i agencija o pitanjima relevantnim za Republiku Srpsku i BiH, kao i na provedbi komunikacijskih kampanja.

Profesor međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih znanosti u Banjoj Luci Miloš Šolaja izjavio je za Detektor da je već vidljiva promjena u političkom odnosu između RS-a i SAD-a.

„To je, prije svega, vidljivo po razini sugovornika, bez obzira na to kako Sarajevo procjenjuje tu vrstu aktivnosti. Od zamjenika šefa Landaua do drugih sugovornika, što je razina viša od one koja je postojala ranije“, rekao je Šolaja.

Prema podacima iz registra FARA, trenutno postoji 16 subjekata koji lobiraju za interese vlada, političkih organizacija ili stranaka iz BiH, od čega čak 14 radi na promociji interesa Republike Srpske u SAD-u.

Od početka 2026. godine Republika Srpska je, osim ugovora s „McGinnis Lochridgeom“, potpisala i suradnju s tvrtkom „Lucas Compton LLC“, vrijednu gotovo milijun KM, s ciljem izgradnje „pozitivnog utjecaja javnih i privatnih poruka ključnih političkih lidera“, uključujući pripremu izjava i govornih točaka.

Krajem listopada 2025. američko Ministarstvo financija skinulo je s crne liste Milorada Dodika, Željku Cvijanović te još 47 fizičkih i pravnih osoba. Nekoliko dana ranije sankcije su ukinute i za četiri osobe povezane s organizacijom proslave Dana Republike Srpske.

Milorad Dodik je nakon povratka iz SAD-a 7. veljače izjavio da je održao više sastanaka, javnih i privatnih, te da je na njima isticao kako je Daytonski sporazum „srušen“ i da nije odustao od svojih ciljeva.

Prema navodima Detektora, kongresnica iz Floride Anna Paulina Luna uputila je pozivnicu rukovodstvu RS-a za sudjelovanje na događajima u okviru svoje izborne kampanje. Spominje se mogućnost da delegaciju, uz Dodika i Cvijanović, čine i drugi visoki dužnosnici RS-a.

Šolaja smatra da takvi kontakti pokazuju „novu dinamiku odnosa“, posebno uz sve češće susrete dužnosnika RS-a s predstavnicima američke diplomacije.

Diplomat i bivši veleposlanik BiH u Velikoj Britaniji Branko Nešković smatra da tek treba vidjeti za što se točno lobira i kolika će biti konačna cijena.

„U politici sve ima cijenu, a ona ponekad zna biti visoka“, rekao je Nešković.

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković poručio je da je bh. diplomacija uspjela neutralizirati aktivnosti vlasti RS-a te naveo da nijedan od političkih ciljeva koje je Dodik najavljivao nije ostvaren.

Republika Srpska je nedavno putem svog predstavništva u Beču sklopila ugovor i s lobističkom kućom „Dickens & Madson“, sa sjedištem u Kanadi, vrijedan četiri milijuna dolara. Kao ciljevi se navode otcjepljenje RS-a i uklanjanje visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Zbog tog ugovora skupina zastupnika podnijela je kaznenu prijavu Tužiteljstvu BiH. Zastupnik Saša Magazinović izjavio je da službena predstavništva RS-a nemaju nadležnost za vođenje vanjske politike te da se u ovom slučaju radi o ozbiljnim povredama ustavnog poretka.

Ministarstvo vanjskih poslova BiH navelo je da je o tom pitanju kontaktiralo i kanadske vlasti, dok je Konaković izjavio da su određene procedure provedene nezakonito.

U kontekstu američkih međuizbora i proslave 250. obljetnice neovisnosti SAD-a 4. srpnja 2026., otvaraju se nove prilike za lobiranje. Prema pisanju New York Timesa, inicijativa „Freedom 250“ nudi različite razine pristupa događajima, uključujući mogućnost susreta s predsjednikom SAD-a za donatore viših iznosa.

Stručnjaci upozoravaju na potencijalne etičke i transparentnosne probleme takvih praksi.

Šolaja smatra da bi za RS uspjeh već bio sama prisutnost na takvim događajima, dok Nešković procjenjuje da bi eventualni posjeti najviše služili unutarnjopolitičkim potrebama u izbornoj godini.

„Izvjesnije mi je da je riječ o simboličnom pokazivanju prisutnosti u centrima moći, nego o stvarnom političkom utjecaju“, zaključio je Nešković.