Ministar Sevlid Hurtić kažnjen zbog sukoba interesa, poslove realizirao preko tvrtke iz Širokog Brijega

Dvije godine nakon prijave koju je Transparency International u BiH podnio protiv Sevlida Hurtića, Komisija za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH utvrdila je da je ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH bio u sukobu interesa.

Na sjednici održanoj u ponedjeljak, 3. studenoga, Hurtiću je izrečena novčana kazna u vidu umanjenja dijela plaće u narednim mjesecima, budući da je njegova privatna tvrtka dobivala milijunske poslove od države. TI BiH prijavu protiv Hurtića podnio je u listopadu 2023., a prethodni saziv Komisije formalno je pokrenuo postupak u veljači 2024. godine.

U međuvremenu je izmijenjen državni zakon, formirana nova Komisija za odlučivanje o sukobu interesa, ali sve do posljednje sjednice nije riješila nijedan predmet iz prethodnog razdoblja, uz obrazloženje da nisu usvojeni potrebni podzakonski akti.

Za to vrijeme Hurtićeva je tvrtka nastavila dobivati tendere, a tek je na posljednjoj sjednici državni ministar sankcioniran prema odredbama starog zakona.

Hurtić je, naime, osnivač i vlasnik izdavačke kuće “NAM” d.o.o. iz Tuzle, koja je tijekom 2023. godine sklapala ugovore i poslovala s institucijama financiranim iz proračuna. Prema podacima TI BiH, njegova izdavačka kuća tada je dobila dva tendera ukupne vrijednosti veće od 1,4 milijuna KM.

Poslove realizirao preko tvrtke iz Širokog Brijega

U međuvremenu su se ti poslovi počeli realizirati putem druge tvrtke, pa je TI BiH u ponedjeljak Komisiji uputio novu prijavu protiv Hurtića. Prema medijskim navodima, umjesto Hurtićeve izdavačke kuće, Ministarstvo obrazovanja i znanosti Tuzlanskog kantona sada udžbenike vrijedne 1,9 milijuna KM nabavlja od tvrtke “Suton print” iz Širokog Brijega.

Ipak, u samim udžbenicima koji su predmet ove javne nabave kao izdavač je ponovno navedena Hurtićeva tvrtka “NAM” d.o.o. TI BiH smatra da Hurtić na ovaj način nije izbjegao zakonska ograničenja, jer zakon jasno propisuje da javni dužnosnik ne smije biti vlasnik tvrtke koja posluje s državom, niti smije imati bilo kakav financijski interes u privatnim poduzećima koja sklapaju ugovore s institucijama financiranim iz proračuna na bilo kojoj razini. Zakon o sukobu interesa “financijski interes” definira kao svaki interes kojim se dužnosniku omogućava da primi novac u iznosu većem od 1.000 KM godišnje.

TI BiH smatra da se na ovaj način pokušavaju zaobići zakonska ograničenja te da sukob interesa ne prestaje ako se posao realizira preko druge firme, dok u konačnici udžbenike i dalje izdaje tvrtka u vlasništvu državnog ministra. Osnovni cilj Zakona o sukobu interesa upravo je sprječavanje javnih dužnosnika da koriste svoj položaj i politički utjecaj radi osobne koristi, a svako formalno zaobilaženje zakona suštinski ne rješava problem.

Dodatno, nerješavanje ove i sličnih prijava omogućilo je javnim dužnosnicima da ponavljaju iste postupke, pa su mnogi čitav mandat proveli u sukobu interesa. TI BiH je prije nekoliko dana upozorio javnost da je prošla godina dana od formiranja nove Komisije, a da nije donesena nijedna odluka te da se pokušava isključiti javnost iz praćenja njezina rada. Posljednja sjednica održana je bez najave i bez prisustva javnosti, a prema navodima pojedinih medija, na istoj je sjednici Komisija utvrdila postojanje sukoba interesa i u slučaju Dragana Bogdanića, bivšeg zastupnika SNSD-a u Parlamentarnoj skupštini BiH. Međutim, budući da Bogdanić više ne obnaša javnu funkciju, protiv njega nije mogla biti izrečena novčana sankcija.

Status ostalih prijava koje je TI BiH podnosio Komisiji, uključujući one protiv Milorada Dodika, Nermina Nikšića i direktora BH Telekoma Amela Kovačevića, još nije poznat.

U jučer objavljenom izvješću Europske komisije o napretku BiH navodi se da “državni Zakon o sprječavanju sukoba interesa, usvojen u ožujku 2024. godine, i dalje ostaje faktički neprimijenjen. Komisija koju je zakon uspostavio nije izrekla nijednu sankciju niti je Vijeću ministara uputila potrebne podzakonske akte na usvajanje”.

Nadalje se navodi da zakon na državnoj razini i dalje nije u potpunosti usklađen s europskim standardima, osobito u dijelu koji se odnosi na nespojivost funkcija, sankcije te izbor i sastav Komisije za sukob interesa.