Milijuni za 'iće i piće': Novi pravilnik dopušta da institucije BiH kupuju i poklone

Trošenje novca za reprezentaciju u institucijama Bosne i Hercegovine godinama je pod povećalom državnih revizora. Riječ je o sredstvima koja bi institucije trebale koristiti isključivo za pokrivanje troškova nastalih službenim aktivnostima čiji je cilj predstavljanje, promocija ili održavanje odnosa s partnerima, domaćim i međunarodnim institucijama, poslovnim subjektima i drugim relevantnim akterima.

Međutim, iz izvještaja u izvještaj revizori upozoravaju na slabu kontrolu trošenja sredstava za te namjene, koja se često ne mogu opravdati službenim razlogom. Računi iz skupih restorana i hotela često se pojavljuju bez jasnog opisa svrhe, ili takvog opisa uopće nema, pa granica između službenog protokola i privatnog komfora pojedinaca nerijetko ostaje nevidljiva, prenosi Raport.

Pokloni ulaze u reprezentaciju

Kako doznaje Raport, uskoro bi se pred Vijećem ministara BiH trebao naći novi prijedlog Pravilnika o korištenju sredstava za reprezentaciju, koji bi zamijenio istoimeni propis iz 2014. godine.

Pravilnik obuhvaća 71 instituciju, a za te je namjene ukupno predviđeno nešto više od dva milijuna konvertibilnih maraka.

Najvažnija novost je to što se pokloni prvi put izričito uvode kao dio reprezentacije. U važećem pravilniku reprezentacija je bila striktno vezana isključivo uz ugostiteljske usluge, odnosno ručkove, večere, prijeme i slične troškove.

Kupovina poklona formalno nije bila regulirana, što je u praksi dovodilo do improvizacija i različitih tumačenja, na što su upozoravali i državni revizori.

Novi prijedlog taj pravni vakuum nastoji popuniti pa se pokloni sada mogu financirati iz sredstava reprezentacije, uz ograničenje da ne prelaze deset posto ukupnog godišnjeg iznosa po instituciji.

To znači da pojedinac ne smije primiti poklon vrijedniji od 300 KM godišnje od jednog darovatelja, dok su novac, čekovi i vrijednosni papiri potpuno zabranjeni bez obzira na iznos.

Generalni sekretarijat Vijeća ministara i Kabinet predsjedavajuće Vijeća ministara BiH izuzeti su od ograničenja od deset posto za poklone, zbog, kako se navodi, specifičnosti međunarodnih aktivnosti.

Uvodi se i obveza vođenja registra poklona s preciznim podacima o vrijednosti, datumu, darovatelju i primatelju, dok se pravo odobravanja kupovine poklona centralizira isključivo kod rukovoditelja institucije.

Formalno gledano, riječ je o odgovoru na dugogodišnje primjedbe revizora. Suštinski, međutim, ostaje otvoreno pitanje hoće li nova pravila zaista suziti prostor za zloupotrebe ili će samo legalizirati praksu koja je i ranije postojala, ali bez jasnog zakonskog okvira.

Ostaje i pitanje tko će stati ukraj eventualnom masovnom neopravdanom darivanju.

Zbog novih veleposlanstava MVP-u iznos veći za 200.000 KM

Novi pravilnik također ne vrijedi jednako za sve institucije. Iz njegove primjene izuzeti su Predsjedništvo BiH, Ustavni sud BiH, Obavještajno-sigurnosna agencija i Ured za reviziju institucija BiH. Te institucije imaju limite sredstava prema važećem pravilniku, a iz novog su izuzete te će donijeti vlastite pravilnike o reprezentaciji.

Kada je riječ o konkretnim iznosima, većina institucija zadržava isti limit kao u postojećem pravilniku. Međutim, Ministarstvu vanjskih poslova BiH iznos za reprezentaciju povećava se s 500.000 KM na 700.000 KM godišnje, što predstavlja povećanje od 200.000 KM.

Razlog za to je odluka Predsjedništva BiH da u razdoblju od 2019. do 2021. godine otvori nova diplomatsko-konzularna predstavništva BiH u svijetu, što povećava i ukupne troškove reprezentacije.

Prema starom, ali i prema prijedlogu novog pravilnika, među institucijama koje na godišnjoj razini imaju na raspolaganju najveće iznose za "ugošćavanje i čašćavanje" su Ministarstvo obrane i Oružane snage BiH s 330.000 KM godišnje, Generalni sekretarijat Vijeća ministara s 90.000 KM, dok Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Ministarstvo komunikacija i prometa te Ministarstvo financija BiH imaju po 60.000 KM.

Rukovoditelji sami sebi odobravaju trošenje novca

Unatoč deklarativnom pozivanju na principe transparentnosti i odgovornosti, kontrola trošenja sredstava i prema novom pravilniku i dalje se uglavnom prepušta internim aktima institucija, upravo onom modelu koji su revizori godinama kritizirali.

Posebno je paradoksalno što ministri i rukovoditelji drugih institucija ostaju u apsurdnoj ulozi jer oni odobravaju troškove, ali su često i njihovi korisnici.

Uz to, izuzeci od pravila pokazuju da se ključne diskrecijske ovlasti ostavljaju upravo na najvišim razinama vlasti.

U konačnici, novi pravilnik ne donosi radikalne rezove, nego prije svega prepakira postojeći sustav.

Ono što se godinama odvijalo u sivoj zoni sada se nastoji formalizirati, bez suštinskog smanjivanja prostora za trošenje. Hoće li to značiti više reda ili samo urednije račune za "iće i piće", pokazat će budući revizorski izvještaji.