Hercegbosanska županija kategorično odbacuje mogućnost izgradnje centara za prihvat migranata

U srijedu, 11 rujna 2019. godine u hotelu B&M u Livnu održan je Okrugli stol pod nazivom" Izazovi u istrazi i procesuiranju predmeta koji uključuju migrante i izbjeglice". Okrugli stol organizirala je Međunarodna organizacija za migracije ( IOM ) u suradnji sa Misijom OESS-a u Bosni i Hercegovini.

Za održavanje Okruglog stola inicijativu je dao ministar Ministarstva unutarnjih poslova Hercegbosanske županije, Darinko Mihaljević.

Pored ministra unutarnjih poslova HBŽ i policijskih službenika MUP-a HBŽ Okruglom stolu nazočili su predstavnici organizacije za migracije IOM-a , OESS-a i EU te predstavnici policijskih agencija, tužiteljstava, sudova, službe za poslove sa strancima i agencija za sprovedbu zakona Bosne i Hercegovine.

U svom obraćanju ministar unutarnjih poslova HBŽ, Darinko Mihaljević nazočne je upoznao sa Izjavom koju su potpisali gradonačelnik Grada Livna i načelnici Drvara, Bosanskog Grahova, Glamoča, Kupresa i Tomislavgrada, a koja se odnosi na pitanja migranata na području Hercegbosanske županije koja kategorično odbacuje mogućnost bilo kakvog smještaja i tranzita migranata na području Hercegbosanske županije.

Kolegij Vlade Hercegbosanske županije podržao je spomenutu Izjavu i na prvoj sjednici Vlada HBŽ-a donijet će Zaključak koji glasi:"Vlada Hercegbosanske županije podržava izjavu gradonačelnika Grada Livna i načelnika općina iz Hercegbosanske županije od
30.srpnja 2019.godine, kojom je konstatirano da Hercegbosanska županija odnosno njene općine Drvar, Bosansko Grahovo, Glamoč, Tomislavgrad, Kupres i Grad Livno nemaju kapaciteta za smještaj migranata niti mogu ispuniti standarde sukladne međunarodnim zakonima, te kategorički odbacuje mogućnost da bi ovaj prostor mogao biti prepoznat kao trnazitni prostor za kretanje migranata, a niti kao prostor njihovog privremenog boravka, kao i da se na prostoru Hercegbosanske županije otvaraju bilo kakvi prihvatni centri za migrante".

Tijekom održavanja Okruglog stola na površinu je izašla sva kompleksnost ovog problema koja se, među ostalim, manifestira u nemogućnosti utvrđivanja identiteta migranata, njihove starosne dobi, socijalnih i političkih stanja i opredjeljenja, provođenje zakona, prepoznavanje izazova na terenu, zaštita migranata od krijumčara ljudi, kazneni progon osoba koje se bave trgovinom ljudi, moguće narušavanje sigurnosne situacije i itd.

Nekotrolirana migranska kriza mora se staviti pod kontrolu institucija države BiH, a da bi se to postiglo državne institucije moraju ovoj krizi pristupiti daleko ozbiljnije jer će se samo na taj način otkloniti i zaštititi građane od uznemiravanja i potencijalnih opasnosti, a ujedno zaštititi i pravni poredak i ljudska prava migranata.