Financijska policija “češlja” račune javnih poduzeća

..., uključujući ugovore i uvjete pod kojima su njihova financijska sredstva deponirana u bankama.

Ovakva odluka Vlade uslijedila je jer većina javnih poduzeća ni nakon dva mjeseca nije željela dostaviti Vladi informaciju o deponiranim sredstvima kod komercijalnih banaka. Informacije o tome da Financijska policija u roku od 48 sati može obaviti ovaj posao za Vladu ako to ona zatraži, prvi je objavio Dnevni list.  

Piše: Vanja Bjelica-Čabrilo / Dnevni list

Federalni premijer Nermin Nikšić najavio je nedavno kako će Vlada naći način da dozna što javna poduzeća kriju na računima. Očito je da drugog načina nije bilo te da samo financijska policija može iščupati informaciju o dobro skrivanom novcu javnih poduzeća, koje direktori čuvaju kao da se radi o njihovim novcima.

Pomoć gospodarstvu

Naime, problem kod većine javnih poduzeća, koja se kriju iza navodnih gubitaka u poslovanju i financijske krize koja im je odnijela svu ušteđevinu, jest skrivanje pravog stanja. Prema našim izvorima, depoziti javnih poduzeća na komercijalnim bankama prelaze milijardu maraka. Polovica ovoga novca bila bi iskorištena za pomoć poljoprivredi i gospodarstvu koje je palo na koljena. Kako smo ranije i pisali, izvješća o deponiranim sredstvima dio su dugoročnog Vladinog plana za podizanje gospodarstva. Naime, radi se o tome da Vlada planirala provesti doregistraciju Razvojne banke koja bi u budućnosti imala ključnu ulogu u regulaciji kreditnog i kamatnog tržišta u Federaciji. Cilj doregistracije jest da se Razvojna banka stavi u funkciju depozitne banke svih javnih poduzeća čime bi Federacija imala uvid u sve što se događa na tržištu, a samim tim Razvojna banka bi poslužila svrsi zbog koje je i oformljena.

Povećan kapital Razvojne banke

U prilog ovoj priči ide i informacija da je na zadnjoj sjednici Vlada predložila povećanje vlasničkog kapitala Razvojne banke. Odlukom koju je predložila Vlada u funkciji Skupštine Razvojne banke povećava se poslovni udio Federacije za 3,640.000 maraka. Povećanje kapitala izvršit će se prijenosom dijela sredstava, koje je banka naplatila po projektima koje komisiono vodi za račun Vlade. Nakon povećanja vlasničkog kapitala visina poslovnog udjela Federacije kao vlasničkog kapitala banke iznosit će 110.129.159 maraka. 

Skupština Razvojne banke je na zadnjoj sjednici iz Nadzornog odbora Razvojne banke opozvala ranije imenovane Mirsada Novalića i Katicu Vranjković, koji su imali prigovore zbog razrješenja, no isti nisu prihvaćeni od Vlade. Odlučeno je i da Mirni Čović, na osobni zahtjev, prestaje mandat u ovom tijelu. Na upražnjene pozicije privremenih članova Nadzornog odbora ove banke imenovani su Reuf Bajrović, Rasim Šahinović i Ivica Musić. Na Vladi su usvojene odluke o izmjenama i dopunama Statuta i o izmjenama i dopunama poslovnika o radu Skupštine banke. Ovim izmjenama se precizira da, u slučaju odsutnosti predsjednika Skupštine banke, radom Skupštine rukovodi član Skupštine kojeg ovlasti predsjednik.

Potpora Financijskoj policiji

Iako je u proteklom tjednu situacija između Vlade i Financijske policije bila zategnuta zbog predloženog zakona o Financijskoj policiji čijim bi usvajanjem automatski bio smijenjen dosadašnji direktor Zulfer Dervišević, na zadnjoj sjednici Vlade usvojeno je izvješće o radu ove institucije u 2010. Ovo izvješće ujedno je upućeno i u Parlament FBiH radi informiranja parlamentaraca. Donijeta je i odluka o davanju suglasnosti na program rada Financijske policije u ovoj godini s posebnim naglaskom na jačanje fiskalne i financijske discipline, smanjenje svih oblika korupcije, prijevara i financijskog kriminala. Vlada je, također, razmatrala i usvojila izvješće o radu Porezne uprave FBiH u prošloj godini te su dali suglasnost na njezin ovogodišnji program rada.