Europa i SAD (ne) znaju što će s BIH

vlast, BIH, CIK, Politika, BIH, Politika, budžet, Politika, CIK, parlament, Federacija BIH, stranka za bih, parlament, Politika, Vlada Federacije, rekonstrukcija, BIH, Zlatko Lagumdžija, Dragan Čović, Božo Ljubić, Dom naroda, Federacija BIH, sud bih, Dom naroda, izbor poslanika, HDZ BiH, HDZ 1990, Fotelja, nacionalni interes, županije, Republika Srpska, Federacija BIH, Vijeće ministara, Borjana Krišto, Mladen Ivanković Lijanović, Slavo Kukić, parlament BiH, HDZ BiH, parlament, nerad, platformaši, zastupnički dom, rtv bih, Ante Krajina, platformaši, HSP BIH, Politika, nepotizam, platformaši, platformaši, smjene, Federacija BIH, BIH, parlament, predsjedništvo bih, Vijeće ministara, savjetnici, FTV, sda, BIH, zakoni, Dom naroda, parlament, FBIH, inspekcija, platformaši, platforma, nacionalne manjine, manipulacije, Bošnjaci, ostali, Dom naroda, radnici, parlament, parlament BiH, porez, porezni dug, Porez na prihod , parlament BiH, parlament
Osim razlika između Rusije i zapadnih zemalja, primjetno je da i Washington i Bruxelles različito pristupaju BiH, premda se te razlike ne iskazuju tako transparentno.

Zagrebački Vjesnik piše kako ostaje vidjeti što će ojačana europska prisutnost donijeti kada je riječ o prevladavanju razlika unutar šireg okvira međunarodne prisutnosti u BiH.

Nije neka posebna tajna da postoji nejedinstvo unutar međunarodne zajednice kada je riječ o pristupu rješavanju problema u toj državi. Upravo je to nejedinstvo vjerojatno i ohrabrilo neke političke lidere u BiH na poteze koji ne vode stabilizaciji prilika u zemlji. Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i politika službene Banja Luke u ovom kontekstu su ilustrativan primjer.

Washington i Bruxelles različito pristupaju

S jedne strane postoje razlike između Rusije s jedne i ostalih članica Vijeća za implementaciju mira s druge strane.

O tim je razlikama nedavno govorio i veleposlanik Ruske Federacije u BiH Aleksandar Bocan-Harčenko, potvrdivši da se Rusija suprotstavila oštrijoj osudi Milorada Dodika zbog provokativnih poteza kakav je bio najava referenduma o pravosuđu BiH ili nacionalističke i secesionističke retorike u Republici Srpskoj.

- Tijekom svakog zasjedanja Vijeća za provedbu mira ima točaka o kojima se dosta stavova podudara, ali ima i točaka gdje se nastavlja žestoka polemika, jer u PIC-u postoje različiti stavovi između Rusije i nekih drugih članica. Kada bismo napravili presjek, taj je odnos pola-pola, kazao je Bocan-Harčenko.

Niti posljednje zasjedanje PIC-a, održano prošlog mjeseca, nije riješilo temeljne proturječnosti unutar tog tijela, koje nadzire provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma. Osim tih razlika između Rusije i zapadnih zemalja, primjetno je da i Washington i Bruxelles različito pristupaju BiH, premda se te razlike ne iskazuju tako transparentno.

Američki pristup robusniji

Očito je, piše Vjesnik, američki pristup robusniji, a glavnina SAD-ova utjecaja na zbivanja u Bosni i Hercegovini teče putem Vijeća za implementaciju mira i NATO-ova stožera u ovoj zemlji. Postoje skeptici koji smatraju da se ojačavanjem uloge službenoga Bruxellesa u BiH ništa važnije neće promijeniti.

Tako je Milorad Živković, srpski član kolegija Zastupničkoga doma Parlamentarne skupštine BiH, nedavno izjavio da unutar međunarodne zajednice ne znaju što će s BiH, niti se mogu dogovoriti o zajedničkom cilju.

- Međunarodna je zajednica najavila na posljednjoj sjednici Vijeća za provedbu mira da od 1. rujna u BiH počinje novi eksperiment. Imat ćemo situaciju da će Amerikanci, koji kontroliraju Ured visokog predstavnika i visokog predstavnika Valentina Inzka, biti odgovorni za očuvanje Daytona, mira i stabilnosti zemlje i puta BiH prema NATO-u, a s druge strane specijalni predstavnik EU bit će zadužen za proces europskih integracija. No ovaj novi eksperiment je osuđen na neuspjeh, rekao je Živković.

Dodik će surađivati

Ipak, barem na deklarativnoj razini, službena Banja Luka tvrdi da neće opstuirati novog europskog predstavnika. Tako je predsjednik RS Milorad Dodik najavio suradnju sa Sorensenom u svim pitanjima važnim za europski put, ako on ''bude poštovao Daytonski sporazum i ustavno uređenje BiH, bez nastojanja da kreira novi politički sustav''.

- Svako nametanje rješenja za RS je neprihvatljivo, a njeni će predstavnici biti partneri Sorensenu ako ne bude kopija visokih predstavnika u BiH. Sorensen je izbor Europske komisije, koja je u mnogim zemljama prisutna, pa tako i u BiH ima svoju misiju, čiji je on glavni čovjek. No niti Sorensen ni aktualni visoki predstavnik Valetnin Inzko neće moći koristiti izvršne ovlasti, jer njih nema, tvrdi Dodik.

(B.B. R.I. Dnevnik.ba)