Dragan Čović: Sami sebi postavljamo prepreke za EU

Najvažnije je da nema zastoja u ispunjavanju obveza koje stoje pred nama, prije svega, glede provedbe odluka sudova, od Strasbourga do domaćih, a koji se tiču izbornog zakonodavstva, transformiranja države. Svima postaje jasno kako se reorganizacija BiH više neće moći izbjegavati'', izjavio je u inervjuu za Večernji list član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović.

On ističe da je danas teško odgovoriti hoće li pred BiH EU postavljati i neke političke kriterije.

Prepreke sami sebi postavili

''Sada nemamo nikakvih prepreka, osim onih koje smo sami sebi postavili. Imamo ciljeve koji su postavljeni kroz Master plan koji je utvrđen u Predsjedništvu BiH, a već nakon desetak dana počele su se izbjegavati obveze iz toga plana. Ključna obveza je 31. siječnja riješiti presudu Suda u Strasbourgu u slučaju "Sejdić-Finci", kaže Čović, dodajući kako će hrvatski predstavnici u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti u BiH nametnuti takvu dinamiku da će svi oni koji su protiv morati doći u fokus da blokiraju te procese.

Govoreći o funkcioniranju vlasti na državnoj i posebno federalnoj razini Čović podsjeća da su on i čelnik SDA Bakir Izetbegović obećali kako će se u Federaciji BiH ispuniti sve zaostale obveze do kraja godine, uključujući proračun.

''To je nekih 30 pitanja. Svakoga četvrtka imat ćemo sjednicu Doma naroda kako bismo stigli sve zaostale obveze do kraja godine izmijeniti. Moj i Izetbegovićev uvjet bio je da sve odluke na Vladi budu donesene jednoglasno bez nadglasavanja jednoga naroda. Imamo natpolovičnu većinu u Parlamentu i očekujem da sve to prođe bez problema. Uostalom, očekujem da federalna vlast funkcionira na način kako to radimo u Predsjedništvu gdje nema ni jedna odluka na čekanju. Završili smo i Pregled obrane. U Federaciji su stvari bile zakočene, jer nas se nadglasavalo'', ističe Čović.

Za odnose unutar koalicija na obje razine Čović kaže da su stalno u iskušenju. U posljednjih šest, sedam mjeseci, kaže, suočavamo se s ozbiljnim kušnjama glede opstanka tih koalicija. Posebno je pohvalio ulogu Fahrudina Radončića koji je „unatoč privatnim iskušenjima, dao naglasak na koaliranje i partnerstvo pa smo ga uspjeli očuvati."

''To je nešto što ćemo nastojati u sljedećoj godini dana ojačati kako bismo realizirali sve projekte koje smo planirali. Činjenica je da se nova vlast neće napraviti do 2018. godine, što znači da ova mora pokazati kako može provesti velike projekte. Kada su u pitanju srpske stranke, moram reći kako HDZ surađuje sa svima. S Dodikom ćemo razgovarati ovoga petka, a ovih dana sam razgovarao s predstavnicima PDP-a, a uskoro očekujem i susret sa SDS-om'', kazao je član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

Po njegovim riječima, Izborni zakon BiH se treba mijenjati u paketu, iako je otvoreno više razdvojenih pitanja koja se tiču izbornog zakonodavstva, od provedbe presude „Sejdić i Finci", nedavne odluke Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića do izbornih pravila za Mostar.

Nepravda prema hrvatskom narodu

Odgovarajući na upit o odluci Ustavnog suda BiH koji je djelomično prihvatio apelaciju Bože Ljubića o izboru doma naroda u FbiH, Čović kaže da je siguran kako će se ona ispoštovati.

''Ova presuda izravno potiče da se ispravi nepravda koja postoji u BiH, ne samo prema hrvatskom narodu. Ta apelacija rješava i odnos prema srpskom narodu, ali i Bošnjacima kada je u pitanju izbor predstavnika iz pojedinih sredina. Uvjeren sam kako ćemo to provesti prije roka od šest mjeseci kojega je ostavio Ustavni sud BiH. No, ako se to ne dogodi, onda ćemo imati ozbiljnu zapreku. Onda bismo imali sličnu situaciju onoj koju sada imamo u Mostaru. A to nikome ne odgovara'', naglašava Čović.

Dodaje kako provedba te presude ne znači i rješenje „hrvatskog pitanja", za koje kaže da je „puno šire od ovoga" Ali ova presuda, naglašava daje za pravo tvrditi da je hrvatska politika i zauzimanje bilo ispravno.

Čović je odgovorio i na pitanje o BiH kao terorističkoj prijetnji susjednim državama.

''Osobno mislim da danas moramo biti jako ozbiljni, neću reći zabrinuti, ali puno odgovorniji i oprezniji kada govorimo o tom pitanju. Nisu ovdje samo u pitanju ljudi koji su išli na ratišta diljem svijeta pa su se vratili. To je jedno veliko mnoštvo koje danas djeluje u BiH. U nekim od zatvorenih rasprava te ljude nazivamo - "spavačima". Tu činjenicu ne treba podcjenjivati, ali ne treba im davati ni nadnaravno značenje. Ali da postoji nešto što se može pretvoriti u brutalni terorizam, a što sada izvorište ima u ekstremizmu, to je apsolutno točno. Isto tako, treba reći kako Islamska zajednica u BiH pravi vrlo jasan otklon od takvih grupacija u BiH želeći zaštititi tradicionalne vrijednosti islama u ovome dijelu svijeta. I to je nešto što apsolutno poštujemo. Meni je razumljivo što naši susjedi sa zabrinutošću govore o tom problemu jer razmišljaju o vlastitoj sigurnosti. Zadaća nama u BiH je usavršiti institucije koje se bave tim problemima i to moramo raditi u suradnji sa susjedima, posebice sa zemljama koje su članice NATO-a i EU-a - kazao je Čović u intervjuu „Večernjem listu".

FENA