DAN NEOVISNOSTI: Bošnjaci ga slave, Srbi ne priznaju, Hrvati ne osjećaju

DAN NEOVISNOSTI: Bošnjaci ga slave, Srbi ne priznaju, Hrvati ne osjećaju

Dan neovisnosti BiH nikada nije reguliran državnim zakonom jer o tome nije i nikada neće biti postignut sporazum u državnom Parlamentu, kazali su bezbroj puta zastupnici iz sva tri naroda. U Federaciji se ipak obilježava ovaj dan kao sjećanje na 29. veljače i 1. ožujka 1992., kada se više od 64 posto građana na referendumu izjasnilo za neovisnu BiH.

Izričito negodovanje

Da dogovor o ovom prazniku nikada neće biti postignut, jasno je i iz raspoloženja sva tri naroda. Srbi tvrde da je to dan kada su dva naroda - muslimani i Hrvati, na neustavan način preglasala treći, što je dovelo do ratnih sukoba. Nekadašnji predsjednik RS-a Mirko Šarović smatra da je taj dan unio duboke podjele u BiH te zemlju uveo u krvavi rat, tako da je konstantno inzistiranje na veličanju ovog datuma kao zajedničkog praznika u BiH u koliziji s elementarnim poznavanjem suštine današnje BiH. Zastupnik SNSD-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Slavko Jovičić upozorava da "srpski narod nikada neće prihvatiti 1. ožujka kao Dan neovisnosti BiH, jer je to datum koji je donio nesreću, ratna događanja, tisuće žrtava i podjele u BiH". On je mišljenja kako inzistiranje Bošnjaka i dijela Hrvata u BiH na Danu neovisnosti kao državnom prazniku BiH samo priziva zle duhove prošlosti i stvara još veći jaz među narodima u BiH, jer je taj datum neprihvatljiv za srpski narod i jedan je od najsumornijih dana u povijesti BiH.

Hrvati i slave i ne slave

Ako pitate bh. Hrvate, posebno Hercegovce, kako doživljavaju Dan neovisnosti BiH, većina će reći da bez hrvatskih glasova na referendumu ne bi ni bilo neovisne i suverene države Bosne i Hercegovine, no rijetki osjećaju ovaj praznik kao svoj. U prošlim godinama čak je nekoliko županija s hrvatskom većinom radilo 1. ožujka, a oni koji nisu, koristili su taj dan kao slobodan, ali ne i kao praznični. Hrvatski general i član HSP-a BiH Živko Budimir smatra da hrvatski narod nije u potpunosti doživio ovaj praznik kao praznik cijele BiH, što on, kaže, i nije. "Ovaj praznik ne slavi se u institucijama BiH, a ni sva tri naroda nisu sudjelovala u donošenju odluke o državnim praznicima. Sve iz prošlih godina je rezultiralo takvim odnosom prema ovom prazniku", kaže Budimir i dodaje da se uskoro mora postići odluka o državnim praznicima i da ona mora biti rezultat dogovora sva tri naroda. Poručuje i to da se neki datumi u skorijoj povijesti ne mogu osporavati bez obzira što netko mislio o njima. "Činjenica je da BiH kao samostalna zemlja postoji i da moramo naći datum koji ćemo zajednički slaviti. Odbijanje tog praznika jest negiranje države BiH", rekao je Budimir.

Bošnjaci za praznik

Jedino Bošnjaci u BiH ovaj praznik istinski doživljavaju kao svoj. U organizaciji bošnjačkih dužnosnika u institucijama vlasti, te vladinih i nevladinih udruga, danas se održava niz manifestacija. Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović kazao je da je odluka o referendumu bila teška i rizična odluka, "ali za hrabar i ponosan narod jedina moguća". "Agresivni rat koji je uslijedio nakon tog događaja donio je patnju i stradanja, ali nikada ne smijemo zaboraviti da se radilo o izboru između slobode i podčinjavanja, između podjele zemlje i njezinog opstanka", rekao je Izetbegović i dodao da svi u BiH moraju nastaviti izgrađivati sigurnu, stabilnu i prosperitetnu zemlju.

Skandal

Kada je u pitanju srpsko negodovanje, prošlogodišnje osporavanje 1. ožujka sigurno će ući u povijest kao jedan od najvećih skandala na nekoj od prazničkih proslava.

Prošle godine predsjedatelj Zastupničkog doma PSBiH Milorad Živković zaključao je veliku dvoranu Parlamenta u kojoj se trebala održati svečanost, nakon čega su bošnjački zastupnici provalili u istu. Ovaj skandal odjeknuo je u svijetu i jasno dao do znanja da dogovora oko 1. ožujka u BiH nema i neće biti u skorijoj budućnosti

Piše: Vanja Bjelica-Čabrilo / dnevni-list.ba