OPĆINSKI SUD MOSTAR Doneseno rješenje o zapljeni imovine Centralne banke BiH

Posljedice duga prema slovenskoj tvrtki "Viaduct" dovele su, osim do blokade računa BHANSA-e, i do pokretanja postupka ovrhe nad imovinom Centralne banke Bosne i Hercegovine u Mostaru.

Kako je za N1 potvrđeno iz Centralne banke BiH, od Općinskog suda u Mostaru zaprimili su rješenje o zapljeni imovine ove institucije u Mostaru, a sve zbog postupka prisilne naplate koji je pokrenula tvrtka “Viaduct” nakon dobivenog arbitražnog spora vezanog za ugovor koji je jednostrano raskinula Vlada Republike Srpske.

Međutim, važno je istaknuti da navedeno rješenje Općinskog suda u Mostaru nije konačno te je u tijeku žalbeni postupak.

„Centralna banka BiH je zaprimila Rješenje o izvršenju koje je donio Općinski sud u Mostaru, a kojim se nalaže zapljena imovine Banke. U skladu sa zakonom, Centralna banka BiH je na vrijeme podnijela prigovor na navedeno rješenje, a postupak po tom prigovoru još nije okončan“, naveli su iz Centralne banke.

Dodaju da se na ovome neće stati, već da će iskoristiti sve pravne mogućnosti kako bi spriječili štetu, iako nisu odgovorni za nastali dug.

„Iako Centralna banka nije bila stranka ni u jednom sudskom postupku vezano za potraživanja tvrtke ‘Viaduct’, niti ima bilo kakvu ugovornu ili pravnu obvezu prema toj firmi, ipak je dovedena u situaciju da mora koristiti sva zakonom propisana pravna sredstva radi zaštite svoje imovine“, poručili su iz Banke.

Da je formalno pokrenuta ovrha nad imovinom Centralne banke BiH u Mostaru, potvrdio je jučer i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković u obraćanju medijima.

„Postoji realna opasnost od provedbe te tzv. ovrhe koja je već formalno započela. Zgrada Centralne banke u Mostaru već je predmet ovrhe, a najavljeno je da će isto biti učinjeno sa zgradama u Sarajevu, Banjoj Luci i, čini mi se, još nekim objektima. Teoretski, može se dogoditi da imovina zaplijenjena i prodana na dražbi, primjerice zgrada vrijedna 10 milijuna, bude prodana za dva milijuna, pa bi stvarna šteta u naplati Viaductova potraživanja mogla višestruko premašiti onih stotinu milijuna maraka. Zato svi uključeni akteri moraju biti krajnje oprezni jer snose i ljudsku, i političku, i kaznenu odgovornost. Na kraju će država tražiti naknadu od entiteta Republika Srpska jer postoji precizan ugovor i sredstva će regresnom tužbom sigurno biti vraćena u državni proračun“, rekao je Konaković.

Važno je napomenuti da u ovoj situaciji nije pogođena samo Centralna banka BiH. Nakon što je dug, koji sada premašuje 110 milijuna KM, dospio na naplatu, Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) suočila se s ozbiljnim posljedicama. Europska organizacija za sigurnost zračne plovidbe (EUROCONTROL) blokirala je sredstva BHANSA-i, čija je uprava bila primorana smanjiti plaće zaposlenicima, a postoji i realna opasnost da ova situacija ugrozi funkcioniranje zračnog prometa nad BiH i rad zračnih luka diljem zemlje.

Kronologija slučaja „Viaduct“

Podsjetimo, slovenska tvrtka „Viaduct i drugi“ pokrenula je arbitražni postupak zbog jednostranog raskida koncesijskog ugovora koji je Vlada Republike Srpske sklopila za izgradnju hidroenergetskog sustava na rijeci Vrbas.

Dug prema Viaductu svakodnevno raste za 18.000 KM i već sada premašuje 110 milijuna KM. Problem je nastao kada Vlada RS nije ispunila obveze iz ugovora o koncesiji za izgradnju hidroelektrana.

Uslijedio je arbitražni postupak pred Arbitražnim vijećem u Washingtonu koji je zaključen u korist Viaducta. Prema Sporazumu potpisanom 2017. godine, Vlada RS se bezuvjetno obvezala da će isplatiti sve eventualne novčane kazne. Sporazum je tada potpisala tadašnja premijerka RS-a Željka Cvijanović. Neizmireni dug već stvara ogromne probleme BHANSA-i, budući da Agencija više ne može primati sredstva od Eurocontrola.

Konačno rješenje za otplatu duga još uvijek nije pronađeno. Iako postoje različiti prijedlozi, nijedan još nije prihvaćen. Tako je Vijeće ministara BiH na sjednici prošlog tjedna usvojilo zaključak o sazivanju sjednice Fiskalnog vijeća BiH, na kojoj su razmatrane dvije opcije otplate – da se sredstva za isplatu osiguraju iz dobiti Centralne banke BiH, ili da se okvir za financiranje državnih institucija poveća za 68 milijuna KM.

Predstavnici Federacije BiH, točnije premijer Nermin Nikšić i dopremijer Toni Kraljević, nisu pristali na predložena rješenja jer su oba bila većinski na štetu tog entiteta.

Nakon neuspješnog dogovora na Fiskalnom vijeću BiH, održana je nova sjednica Vijeća ministara BiH na kojoj su usvojena dva zaključka. Kako je pojasnio ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto, jedan od njih odnosi se na zaduženje ministra financija BiH iz redova SNSD-a, Srđana Amidžića, da u proceduru uputi novu verziju državnog proračuna. Drugi zaključak tiče se resora Fortina ministarstva, koje treba pronaći rješenja za privremeno financiranje BHANSA-e, budući da je upravo ta agencija trenutno najugroženija u ovom procesu – blokirani su joj računi, a njezin eventualni prestanak rada mogao bi ugroziti rad zračnih luka u BiH te cjelokupni zračni prostor države.

Nakon sjednice Vijeća ministara, medijima se obratio i ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković koji je iznio prijedlog za otplatu duga koji bi uključivao i Upravu za neizravno oporezivanje.

Konaković je pritom spomenuo dokument iz listopada prošle godine koji je objavljen na službenoj stranici Parlamentarne skupštine BiH pod nazivom „Izvješće o provedenoj reviziji učinka na temu: Višegodišnja kapitalna ulaganja“. Riječ je o izvješću Ureda za reviziju institucija BiH.

„O tome smo posljednjih dana najviše govorili zbog ove zgrade Uprave za neizravno oporezivanje. U okviru višegodišnjih kapitalnih ulaganja, kako stoji u ovom revizorskom izvješću, nalazi se stotine milijuna KM, od čega je značajan dio proračunski novac. Dakle, moguće je otplatiti dug ili njegov dio odlukom Vijeća ministara kroz Prijedlog zakona o proračunu za ovu godinu, koji se može predložiti Predsjedništvu i Parlamentu BiH. Izvor za otplatu duga može se pronaći ne samo u ovoj zgradi UIO, već i u drugim kapitalnim investicijama koje iz godine u godinu ostaju nerealizirane, a sredstva se prenose. U reviziji je navedeno da ono što bi u prosjeku trebalo trajati tri godine, u BiH traje sedam ili više. To je neefikasan sustav, ali može biti i izvor rješenja za trenutnu situaciju“, rekao je Konaković.

Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto ranije je izjavila kako smatra da je najbolje rješenje da se korekcijom državnog proračuna osiguraju sredstva za otplatu navedenog duga. Jučer je upozorila da bi na naplatu državi BiH mogle doći i druge arbitraže, kao i dugovanja koje je napravila Republika Srpska, a koja, prema dosadašnjim procjenama, prelaze iznos od dvije milijarde KM.

Nakon što je Nikšić uložio veto na prijedloge koji bi bili najštetniji za Federaciju BiH, reagirao je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH iz redova SNSD-a, Staša Košarac, koji je poručio da bi Nikšiću bilo najbolje da šuti, optuživši Vladu Federacije da bježi od odgovornosti.

Takva tvrdnja je, u najmanju ruku, ironična, s obzirom na to da upravo vlast Republike Srpske nije otplatila dug, već ga je prebacila na državni nivo. Prema svim dosadašnjim činjenicama i pokazateljima, vlast RS-a mogla je i bila dužna ranije riješiti ovaj problem, budući da su dužnosnici tog entiteta potpisali dokument kojim su se na to obvezali.

Da se dug može otplatiti zakonito i bez štete za državu BiH pojasnio je i bivši direktor Porezne uprave FBiH Šerif Isović. Više o tome možete pročitati na ovom linku.

Danas se oglasio i vlasnik tvrtke „Viaduct“ koji je poručio kako neće odustati te da će svoj dug naplatiti – na ovaj ili onaj način.