FOTO  Evo kako izgleda renovirana Hitna pomoć u Mostaru

Dom zdravlja Mostar ponovno je otvorio svoja vrata građanima nakon opsežne renovacije i modernizacije Službe hitne medicinske pomoći. Prostorije su proširene i opremljene suvremenom medicinskom opremom u sklopu projekta RACE 2, koji je sufinanciran sredstvima Europske unije kroz program Interreg IPA HR-BA-ME 2021-2027.

Modernizacija Doma zdravlja Mostar

Gradonačelnik Mostara Mario Kordić, koji je u vrijeme početka ovog projekta bio ravnatelj Doma zdravlja Mostar, izrazio je zadovoljstvo što su rezultati višegodišnjeg rada sada vidljivi.

„Presretan sam što vidim da je projekt uspješno priveden kraju. Posebno sam zahvalan gospođi Ćorić koja je tada vodila projektni tim, a vodi ga i danas. Upravo zahvaljujući toj ekipi Dom zdravlja je bio povezan s Gradom, pa sada zajedno radimo na nizu europskih projekata“, rekao je Kordić.

Podsjetio je i da je inicijalni projekt RACE pokrenut u suradnji sa Zagrebačkom županijom i Crnogorskom hitnom pomoći, s ciljem izrade zajedničke strategije i jačanja kapaciteta hitnih službi u slučaju prirodnih katastrofa.

„Tada smo opremili sve tri partnerske službe hitne pomoći, a Grad Mostar bio je vodeći partner – iako manji od ostalih, preuzeli smo odgovornost i pokazali da možemo nositi ovako ozbiljan projekt“, naglasio je gradonačelnik.

Govoreći o današnjim rezultatima, Kordić je istaknuo kako nastavak projekta, poznat kao RACE 2, dodatno unaprijedio rad hitne službe.

„Danas možemo reći da hitna medicinska pomoć u Mostaru izgleda fantastično i da ne zaostaje za gradovima u regiji, pa čak ni u Europi, kada je opremljenost u pitanju. No ono što posebno veseli jesu naši kadrovi – kvalitetni, obrazovani i predani. Na tome svemu čestitam upravi Doma zdravlja i svim zaposlenicima, kojih je oko 400. Oni su na ponos Mostara, a kad bi bilo više ovakvih kolektiva, svima bi nam bilo bolje“, zaključio je.

Gradonačelnik je naglasio i potrebu daljnjeg razvoja sustava hitne pomoći, posebno kroz regionalni pristup.

„Može se postaviti pitanje što još nedostaje da hitna pomoć ode na višu razinu. Smatram da je ova razina već jako dobra, ali ono što primjećujemo jesu izazovi s kojima se suočavaju manje lokalne zajednice. Primjerice, Dom zdravlja Neum ima 2.000 stanovnika, a u sezoni i do 50.000. To znači da mu izvan sezone treba mala hitna, a u sezoni hitna jednog ozbiljnog grada. Slične probleme imaju i Čapljina, Čitluk i drugi u našoj županiji“, pojasnio je Kordić.

Regionalni model hitne pomoći

Dodao je kako bi Mostar, kao najveći administrativni centar, mogao preuzeti odgovornost i uspostaviti regionalni model hitne pomoći.

„Na taj način bismo kapacitete, kada nama manje trebaju, prebacivali tamo gdje su najpotrebniji – primjerice u Neum, Čitluk ili u Međugorje tijekom Mladifesta. To je moguće jedino ako je organizirano na županijskoj razini. O tome sam razgovarao s donositeljima odluka i smatram da je to dobar model. Drago mi je da je i ministar Bevanda na istom tragu, jer reorganizacija hitne pomoći u budućnosti je nužna i neminovna“, istaknuo je gradonačelnik Mostara.

Radovi i nova rješenja

Ravnateljica Doma zdravlja Mostar Kristina Bevanda pojasnila je konkretne radove i nova rješenja koja su provedena tijekom projekta.

„Rađene su velike građevinske intervencije – kompletna adaptacija starih prostorija, zamjena električnih i vodovodnih instalacija, uvođenje interneta i svega onoga što se ne vidi, ali je bilo neophodno izmijeniti i unaprijediti. Potpuno novo krilo dograđeno je na prostorijama hitne medicinske pomoći. Dobili smo edukacijsku salu na gornjem katu, u kojoj provodimo certificirane tečajeve ALS-a i TLS-a, odnosno obuke za prvu pomoć. U donjem dijelu dobili smo dodatne uredske prostorije, prostor za umiruću osobu, rasteretili smo spavaonice i omogućili ljudima primjerene uvjete“, kazala je Bevanda.

Posebno je istaknula da je kruna projekta nova intervencijska sala uređena po svjetskim standardima za pružanje hitne medicinske pomoći, uz dispočerski centar koji ulazi u iduću fazu – prelazak na novi model rada po europskim standardima. 

„To ćemo realizirati u suradnji sa Zagrebačkom županijom i Crnom Gorom kroz edukaciju i implementaciju novog sustava. Uz sve to, proveli smo i niz tzv. soft aktivnosti – edukacije za stanovništvo i zdravstvene djelatnike“, dodala je ravnateljica.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.