Što se u ovoj ponudi našlo, a što nije moglo biti ponuđeno i ranije?

Na kraju se pokazalo da je rješenje ipak bilo moguće pronaći.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No trebalo je više od šest mjeseci štrajka, prosvjeda na ulicama Mostara, sudskih sporova i mjeseci pregovora bez rezultata da bi vlast u Hercegovačko-neretvanskoj županiji pristala na ono što su zdravstveni radnici tražili još na početku spora – novi kolektivni ugovor i povećanje koeficijenata.

Dogovor je postignut tek u trenutku kada su sindikati počeli pripreme za novi prosvjed. Vlada HNŽ-a ipak je iznijela ponudu koju su sindikati odlučili prihvatiti, čime je okončan štrajk u kojem je sudjelovalo oko 4000 zdravstvenih radnika zaposlenih u bolnicama i domovima zdravlja diljem županije.

"Dobili smo satnicu jednaku kao i doktori, koeficijente za sve grupe složenosti, uvjete rada, kao i niz drugih nematerijalnih prava", kazao je za medije predstavnik sindikata Ivica Anić.

Upravo zato nameće se pitanje je li se višemjesečni štrajk zdravstvenih djelatnika u Hercegovačko neretvanskoj županiji mogao završiti mnogo ranije?

Nezadovoljstvo nije došlo 'preko noći'

Nezadovoljstvo zdravstvenih djelatnika nije se pojavilo preko noći. Sindikati su još u proljeće prošle godine upozoravali Vladu Hercegovačko-neretvanske županije na svoj položaj i pokušavali kroz pregovore pronaći rješenje za novi kolektivni i povećanje koeficijenta. Sličan put, podsjećali su tada, ranije su prošli i liječnici te stomatolozi u ovoj županiji koji su kroz pregovore s Vladom uspjeli izboriti povoljniji kolektivni ugovor. 

S druge strane, iz Vlade Hercegovačko-neretvanske županije stizale su poruke da su sindikalni zahtjevi teško ostvarivi u okviru postojećeg proračuna. Drugim riječima, nije bilo novaca.

Nakon prve prosvjedne šetnje i niza sastanaka s predstavnicima Vlade HNŽ-a koji nisu donijeli konkretan pomak, sindikati su poručili da su iscrpljene sve druge mogućnosti sindikalne borbe te donijeli odluku o pokretanju općeg štrajka zdravstvenih djelatnika u županiji 25. kolovoza.

Poručili su da je riječ o posljednjem sredstvu pritiska nakon što pregovori s Vladom nisu donijeli rješenje za njihove zahtjeve.

Sudski sporovi 

Kako ni štrajk, ni pregovori, niti prosvjedi na ulicama nisu davali rezultate, spor između Vlade Hercegovačko-neretvanske županije i sindikata zdravstvenih djelatnika se ubrzo preselio i u sudnice. Vlada HNŽ, Ministarstvo zdravstva te Sveučilišna klinička bolnica Mostar pokrenuli su postupak pred Općinskim sudom u Mostaru pokušavajući osporiti zakonitost štrajka koji je započeo krajem kolovoza 2025. godine.

Tužitelji su u postupku tvrdili da štrajk nije organiziran u skladu sa Zakonom o štrajku, Zakonom o radu te Zakonom o mirnom rješavanju radnih sporova Federacije BiH. Posebno su osporavali način na koji su sindikati proveli proceduru najave štrajka, kao i odluke o organizaciji minimuma procesa rada, odnosno popis poslova koji se u zdravstvenim ustanovama ne smiju prekidati za vrijeme štrajka.

U jednom trenutku Općinski sud u Mostaru donio je i privremenu mjeru kojom je Nezavisnom sindikatu zaposlenika SKB Mostar zabranjeno organiziranje i provođenje štrajka dok traje sudski postupak. Sindikati su tada tvrdili da se odluka odnosi isključivo na SKB Mostar, a ne na sve zdravstvene ustanove u županiji, zbog čega se štrajk nastavio u drugim bolnicama i domovima zdravlja.

Sindikalni predstavnici tada su upozoravali da se spor sve više premješta iz pregovaračkih prostorija u sudnice, tvrdeći da se pravnim postupcima pokušava zaustaviti sindikalni pritisak umjesto da se spor riješi dogovorom.

U konačnici  Općinski sud u Mostaru je u jednom od postupaka odbio zahtjev Vlade HNŽ da se najava štrajka proglasi nezakonitom. Sud je zaključio da nema osnove za zabranu štrajka te je tužitelje obvezao da sindikatu nadoknade i troškove postupka. Vlada HNŽ, Ministarstvo zdravstva i SKB Mostar potom su uložili žalbu, pa je spor nastavljen pred Županijskim sudom u Mostaru.

No ni na ovom sudu Vlada HNŽ nije imala sreće, drugostupanjski sud je 3. ožujka 2026. odbio žalbu kao neosnovanu i potvrdio presudu Općinskog suda, zaključivši da su sindikati ispunili sve zakonske uvjete za stupanje u štrajk. 

Promjena pravila igre

Istodobno je na ovaj spor utjecala i odluka Vrhovnog suda Federacije BiH donesena u drugom sindikalnom predmetu, ali s važnim posljedicama za sve kolektivne radne sporove u Federaciji. Vrhovni sud FBiH tada je jasno upozorio da se odgovornost za neprovedeno mirenje ne može prebacivati na sindikate, nego na vlast koja je dužna osigurati mehanizme socijalnog dijaloga. 

Odluka Vrhovnog suda FBiH zapravo poručuje da se radni sporovi između sindikata i vlasti prvenstveno trebaju rješavati kroz pregovore i mirenje, a ne pokušajem da se štrajk zaustavi sudskim putem.

U tom kontekstu posebno je problematizirano pitanje mirovnog vijeća u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Naime, Vlada HNŽ još je 2015. godine donijela odluku o njegovu osnivanju, ali godinama nije uspostavila njegov stvarni rad niti je pravodobno formirala listu miritelja. Iako je 2019. godine u Narodnim novinama HNŽ objavljena odluka o kandidatima za miritelje, taj mehanizam nikada u ovoj županiji nije zaživio u praksi.

Upravo je ta odluka Vrhovnog suda primorala Vladu HNŽ da napokon pokrene postupak formiranja mirovnog vijeća, čime je otvoren prostor za nastavak pregovora i traženje rješenja izvan sudnica.

Imenovani članovi pregovaračkog tima

Vlada HNŽ tada imenuje poseban pregovarački tim koji je trebao voditi razgovore sa Strukovnim sindikatom doktora medicine i stomatologije u HNŽ te Neovisnim sindikatom zaposlenika Sveučilišne kliničke bolnice Mostar.

Na čelu pregovaračkog tima bila je predsjednica Vlade HNŽ Marija Buhač, dok su u njegovu sastavu bili i ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Milenko Bevanda te ministar financija Adil Šuta.

U pregovore su uključeni i čelnici ključnih zdravstvenih ustanova u županiji, među kojima direktor Sveučilišne kliničke bolnice Mostar Ante Kvesić, direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ Andrej Čović, direktorica Kantonalne bolnice „dr. Safet Mujić“ Mostar Lamija Duranović, direktor Opće bolnice Konjic Dženan Lepara, direktorica Doma zdravlja Mostar Kristina Bevanda te direktorica Doma zdravlja Jablanica Alma Budim Hondo.

Članice pregovaračkog tima bile su i pomoćnice ministra zdravstva Branka Bošković i Ivana Lesko.

Pritisak na zdravstvene ustanove

Unatoč formiranju pregovaračkog tima, pregovori ni tada nisu odmah donijeli konačno rješenje, a Vlada Hercegovačko-neretvanske županije pokušala je povećati pritisak na zdravstveni sustav. 

Na sastanak su pozvani ravnatelji zdravstvenih ustanova primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, od kojih je zatraženo da osiguraju puni obujam zdravstvenih usluga pacijentima. Ravnateljima je poručeno da su, sukladno ugovorima sa Zavodom zdravstvenog osiguranja HNŽ, dužni osigurati nesmetano funkcioniranje zdravstvenog sustava, uz upozorenje da će u suprotnom biti pokrenute disciplinske mjere.

Istodobno je i Zavod zdravstvenog osiguranja najavio pojačani nadzor nad radom zdravstvenih ustanova, uz upozorenje da bi smanjeni obujam zdravstvenih usluga tijekom štrajka mogao imati i financijske posljedice. Pozvao je i pacijente da prijave svako nepružanje usluga u zdravstvenim ustanovama.

Sindikalni predstavnici upozoravali su da Vlada HNŽ na taj način pokušava izvršiti dodatni pritisak na zdravstvene radnike i uprave ustanova kako bi se oslabila podrška štrajku.

19 verzija u godinu dana

Samo nekoliko dana prije konačnog dogovora ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ Milenko Bevanda u medijima je tvrdio da je Vlada tijekom dugotrajnih pregovora sa sindikatima iznosila niz različitih prijedloga i pokušavala pronaći rješenje koje bi bilo prihvatljivo za obje strane.

Prema njegovim riječima, pregovori su trajali gotovo godinu dana i tijekom tog razdoblja Vlada je, kako je naveo, iznijela veliki broj različitih modela financijskog rješenja.

"Mogu odgovorno reći da smo u tijeku ovih pregovora, koji su nažalost trajali gotovo godinu dana, ponudili i razmatrali točno 19 verzija; što smo mogli pružiti i što nismo mogli pružiti", naglasio je Bevanda

Ministar je pritom naglasio kako je Vlada od početka pregovora polazila od procjene financijskih mogućnosti županijskog proračuna, zbog čega, kako je tvrdio, nije bilo moguće prihvatiti sve zahtjeve sindikata.

"Nezavisni sindikat tražio je koeficijent od 0,5, onoliko koliko su dobili liječnici, što je Vlada procijenila neostvarivim", kazao je Bevanda.

Dodao je i da je Vlada od samog početka pregovora nastupala, kako je rekao, s maksimalno mogućim ponudama.

"Mi smo od prvog dana išli s maksimalističkom ponudom. Nismo ni trenutka kalkulirali", poručio je ministar.

Opet neustavan?

U međuvremenu su iz Vlade Hercegovačko-neretvanske županije upozoravali da bi nastavak štrajka mogao otvoriti prostor za nove sudske postupke.

Iz Vlade su tvrdili da je štrajk, koji je trajao već mjesecima, protuzakonit jer, prema njihovom tumačenju Zakona o štrajku, sindikati nisu mogli nastaviti štrajk nakon što su 27. studenoga 2025. započeli pregovori, niti tijekom postupka mirenja.

Vlada je pritom tvrdila da bi za nastavak štrajka bilo potrebno provesti novi zakonski postupak najave štrajka.

Sada sve možemo ostaviti iza sebe

Trebao je to biti novi prosvjed i to ispred tri zdravstvene ustanove kada je stigla nova financijska ponuda Vlade Hercegovačko-neretvanske županije koju su sindikati odlučili prihvatiti. Ovom ponudom napokon okončan višemjesečni štrajk u zdravstvenom sustavu ove županije.

Što se to u ovoj ponudi našlo, a što nije moglo biti ponuđeno prije sudskih postupaka, odugovlačenja i dugotrajnih pregovora?

Ako je, kako je tvrdio ministar zdravstva Milenko Bevanda, Vlada tijekom pregovora iznijela čak 19 različitih verzija ponude, postavlja se i pitanje što je točno u toj dvadesetoj ponudi bilo drugačije.

Gotovo četiri tisuće zdravstvenih radnika na ulicama i još mnogo više građana koji mjesecima nisu mogli doći na red za pregled postalo je očito preveliko nezadovoljstvo da bi ga netko mogo ignorirati. 

A listopad sve je bliže.

Na kraju, bitno je da se kolektivni potpisao.  Sada sve možemo ostaviti iza sebe.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.