FOTO  Sjećate li se snježne veljače iz 2012. u Mostaru?

Iako su meteorolozi danima unaprijed najavljivali obilne oborine, malo je tko u Mostaru početkom veljače 2012. godine vjerovao da bi grad na Neretvi mogao doživjeti snježno nevrijeme takvih razmjera. Prije točno 14 godina prvi tjedan veljače ušao je u povijest Hercegovine, a Mostarci su se tada suočili s prizorima kakvi su dotad bili rezervirani gotovo isključivo za planinske krajeve.

Uobičajeni život u Mostaru tada je gotovo stao, a ni oni koji pamte mnoge zime nisu se sjećali da je grad ikada bio suočen s nečim sličnim. Prema službenim mjerenjima, snježni pokrivač dosegnuo je rekordnih 87 centimetara, najviše otkako postoje mjerenja koja se u Mostaru provode od 1898. godine.

Grad pod snijegom i u potpunom zastoju

Promet je danima bio potpuno paraliziran, nastava i rad u brojnim ustanovama obustavljeni, a mnogi građani nisu mogli doći ni do bolnice.

Autobusi i brojna vozila ostali su zarobljeni na magistralnoj cesti M-17 kod tunela Salakovac, gdje su putnici satima, a u pojedinim slučajevima i više od jednog dana, čekali pomoć. Mnogi su ostali bez goriva, hrane i vode, dok su se nadležne službe u iznimno teškim uvjetima pokušavale probiti do blokirane kolone. Tek nakon više od 24 sata mehanizacija je uspjela osloboditi cestu i omogućiti nastavak vožnje prema Mostaru, koji je u tom trenutku već bio suočen s novim prometnim kolapsom.

Među zarobljenima bila je i košarkaška momčad Hemofarma iz Vršca, čiji su igrači zbog snježne blokade na M-17 gotovo 34 sata proveli u autobusu.

Prilazi Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar bili su jedva prohodni, dostava hrane i lijekova u potpunosti je prekinuta, a zdravstveni sustav radio je u izvanrednim i iznimno otežanim uvjetima. Dio bolničkog osoblja ostao je danima zatočen na radnim mjestima, bez mogućnosti smjene i bez osnovnih uvjeta, zajedno s pacijentima o kojima su se brinuli.

Zbog prekida dostave pojedini bolesnici ostali su bez osnovnih namirnica, poput kruha i mlijeka, te su se snalazili s onim što su prethodnih dana dobili od obitelji i prijatelja. U najtežim trenucima pomoć su pružili građani, predvođeni pripadnicima Gorske službe spašavanja, koji su pješice dopremali hranu i potrepštine do bolnice.

Zbog neprohodnih prometnica mnogi pacijenti nisu mogli na vrijeme doći do bolnice, a hitne situacije rješavale su se u iznimno teškim uvjetima. Tako je jedna trudnica iz Posušja rodila u blizini mostarske katedrale jer se zbog nepročišćenih cesta nije uspjela probiti do bolnice. Tek nakon što se do nje probila mehanizacija, ona i novorođenče prevezeni su u Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar. U drugom slučaju, trudnica je do bolnice dovezena u građevinskom stroju, što dovoljno govori o stanju na cestama u tim danima.

„Gabor“ i „Ismet“

Takav snijeg u Mostaru ranije nije zabilježen.

Razlog tome bila je vrlo rijetka kombinacija vremenskih okolnosti koja se razvila nad većim dijelom Europe. Nad istokom kontinenta zadržavao se iznimno hladan zrak polarnog podrijetla, dok su se nad Sredozemljem formirale snažne ciklone koje su prema Hercegovini donosile velike količine vlage.

Upravo sudar hladnog zraka sa sjevera i toplog, vlažnog zraka sa juga odvijao se izravno nad našim područjem. Ciklone, poznate pod imenima „Gabor“ i „Ismet“, danima su se zadržavale nad Genovskim zaljevom i središnjom Italijom, što je omogućilo dugotrajne i obilne snježne oborine. U takvim okolnostima snijeg nije prestajao padati, a zbog niskih temperatura nije se topio, pa su se nanosi iz dana u dan povećavali.

Uz obilne oborine zabilježene su i rijetke pojave, poput snijega praćenog grmljavinom, što je dodatno potvrdilo koliko je riječ bila o neuobičajenom i snažnom nevremenu. Istodobno, velik dio Europe bio je zahvaćen jakim valom hladnoće, no upravo se na području Hercegovine spoj hladnog zraka i vlage pokazao presudnim za razmjere snježne blokade.

Zima 2012. godine nije pogodila samo Hercegovinu. Snažan val hladnoće zahvatio je veći dio Europe, osobito središnje i jugoistočne krajeve kontinenta. Temperature su bile iznimno niske, a u mnogim državama zabilježena je tzv. suha hladnoća, bez većih oborina. Na istoku i sjeveroistoku Europe hladni val bio je još izraženiji, s temperaturama koje su se spuštale znatno ispod prosjeka, što potvrđuje da je riječ bila o jednom od najjačih zimskih prodora u posljednjih nekoliko desetljeća.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.