PRVI DIO – Kada su ozbiljni igrači ušli u solarni biznis, Mostar je naglo odustao od novog prostornog plana
Hercegovina.info donosi trilogiju Zakon – Politika – Kriminal, tri istraživačka članka koja otkrivaju pozadinu nezakonitih izmjena i dopuna Prostornog plana Mostara za solarna postrojenja iz 2022. godine; kako je zet Salema Marića profitirao od rada vlastitog punca u gradskom vijeću, da bi zajedno ušli u solarni biznis u Podveležju iznad Mostara; te kako projekt “šestice” kod Mostara, koji gradonačelnik Mario Kordić naziva “najzrelijim”, otkriva niz nezakonitosti u izdavanju dozvola, ilegalni pristupni put gradilištu i mešetarenje koncesijom iz Ureda gradonačelnika, iz kojeg u završnom dijelu trilogije objavljujemo i kompromitirajući audio-zapis podjele kapitala.
Kriminal oko koncesija, poljoprivrednog i šumskog zemljišta, prostornog planiranja i raspolaganja državnom imovinom iz dana u dan otkriva detalje korupcijske hobotnice vladajućih u Hercegovini pod krinkom zelene tranzicije. Radi se o kriminalu teškom stotine milijuna, a možda i milijarde konvertibilnih maraka, pri čemu su vladajući sustavno kršili zakone u procesu izdavanja dozvola za gradnju solarnih postrojenja.
Prekršeni zakoni:
- Zakon o koncesijama HNŽ
- Zakon o prostornom uređenju HNŽ
- Zakon o poljoprivrednom zemljištu HNŽ
- Federalni zakon o lokalnim principima
- Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom
- Zakon o zaštiti okoliša HNŽ
Gradska i županijska vlast, zatečena u kriminalu, nastoji mijenjati pravilnike i zakone koji su u proteklom razdoblju grubo prekršeni. HDZ BiH glavni je zagovarač takvih promjena, bilo da je riječ o koncesijama ili poljoprivrednom zemljištu – što ne čudi, s obzirom na investicije teške milijarde konvertibilnih maraka koje se odnose na koncesije za solarne elektrane.
Elektroenergetsku infrastrukturu, izgrađenu u razdoblju dok je Aluminij slovio kao strateška i poželjna kompanija, trebalo je popuniti bez dodatnih ulaganja, i to solarnim koncesijama dodijeljenim stranačkim tajkunima, bogatim obiteljima i poslušnicima vladajućih stranaka.
Kordić u posljednje vrijeme javno tvrdi da je prostorni plan županije nezakonit, iako je upravo taj plan donijela prethodna Vlada HNŽ-a, na čijem je čelu bio njegov stranački kolega Nevenko Herceg. Upravo je Vlada Nevenka Hercega krenula, a Vlada Marije Buhač nastavila masovno nezakonito izdavanje koncesija investitorima bliskima stranci.
Hercegovina.info u trilogiji donosi detalje o tome kako je gradonačelnik Mostara dr. Mario Kordić, urolog po profesiji, političkim odlukama poništio višegodišnji rad struke i disciplinu prostornog planiranja u skladu sa zakonom, kada je riječ o Prostornom planu Grada Mostara za razdoblje 2021–2031. godine. Zajedno s partnerom iz SDA Salemom Marićem i dr. Salemom Bubalom, bivšim direktorom Zavoda za prostorno planiranje Mostara, nametnut je 2022. godine prostorni plan za elektroenergetska postrojenja suprotno Zakonu o prostornom uređenju, bez javne rasprave u mjesnim zajednicama, bez stručnog postupka i bez potrebnih studija.
Sve je to učinjeno s ciljem isporučivanja javnog dobra privatnim interesima, a danas svjedočimo kome: Elektroprivredi BiH, poslovnim grupacijama povezanim sa Zdravkom Mamićem, Koraćem, Bašićem, Palcem i drugim bogatim hercegovačkim obiteljima. Područja Slipčića, Međina, Raške Gore i drugih prigradskih zona trajno su i nepovratno devastirana kako bi privilegirani i bogati imali još više.
Grad bez formiranih mjesnih zajednica i legitimno izabranih povjerenika, koje bi građani birali i koji bi aktivno sudjelovali u svim značajnim odlukama vezanim uz životni prostor i usvajanje proračuna, ne može se nazivati gradom.
Apsolutno nema ništa zakonito kada je riječ o koncesijama za elektroenergetska postrojenja, koje je Vlada HNŽ dijelila po nalogu stranačkih starješina, bez suglasnosti stvarnih vlasnika zemljišta na državnom zemljištu, dok su državni službenici prešutno izvršavali naredbe s vrha stranke.
Samo novi Prostorni plan, donesen u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju HNŽ, usuglašen s planom višeg reda i uz suglasnost nadležnog Ministarstva građenja, zajedno sa Statutom Grada Mostara usklađenim s Federalnim zakonom o lokalnim principima, može biti pravni temelj za izdavanje koncesija, prenamjenu zemljišta i dozvole za gradnju investitorima.
Prostorni plan Općine Mostar donesen je 1986. godine, prema zakonima iz bivše države. Zakon o prostornom uređenju HNŽ donesen je 2004. godine, te Prostorni plan Općine Mostar ostaje na snazi do donošenja novog prostornog plana u skladu s odredbama tog zakona. Vladajući u Mostaru u više su navrata nezakonito vršili izmjene i dopune Prostornog plana iz 1986. godine, pozivajući se na Zakon o građenju HNŽ iz 2004. godine, što je po sili zakona ništavno. Ministarstvo građenja HNŽ, kojim upravlja SDA kadar, davno je trebalo zabraniti provođenje ovakvog nezakonitog plana, ali to nije učinjeno jer su SDA i HDZ BiH partneri u kriminalu.
Grad Mostar 2022. godine nije donio novi Prostorni plan usklađen s planom Županije, iako je na to bio zakonski obvezan, nego je na silu mijenjao prostorni plan star 36 godina. Time su otvorena vrata širenju solarnih elektrana na poljoprivrednom i šumskom, privatnom i državnom zemljištu, dok zbog nezakonitosti sve koncesije i dozvole na sudovima mogu biti osporene – i hoće.
Što je uopće problem i zašto je ogroman?
Prostorni plan je temeljni dokument koji određuje kako se koristi zemljište – gdje se može graditi, što je poljoprivredno, što šumsko, a što energetski ili industrijski prostor. Ako prostorni plan nije donesen sukladno zakonu ili nije usklađen s planovima višeg reda, smatra se ništavnim po sili zakona, a svi akti doneseni na njegovoj osnovi — koncesije, urbanističke i građevinske dozvole — postaju sporni i pravno oborivi.
Prema važećim propisima, Grad Mostar je morao donijeti novi prostorni plan do veljače 2022. godine i uskladiti ga s prostornim planom Hercegovačko–neretvanske županije, donesenim u veljači 2021. godine. Umjesto toga, gradske vlasti nezakonito su u veljači 2022. usvojile izmjene i dopune prostornog plana Općine Mostar iz 1986. godine, koji je u trenutku izmjena bio star 36 godina.
Takav prostorni plan ne može se mijenjati jer nije donesen u skladu sa zakonom koji je stupio na snagu 2004. godine, te je kao takav ništavan, a sve odluke donesene na njegovoj osnovi mogu pasti na sudu.
Kronologija: kako je Grad Mostar ignorirao zakonska pravila

Što su Kordić i Marić obećavali 2021. godine
Na 5. sjednici Gradskog vijeća 5. svibnja 2021., gradska je administracija javno istaknula potrebu donošenja novog prostornog plana Grada Mostara i usklađivanja s planom Županije.
U ime gradonačelnika Marija Kordića, glavna savjetnica gradonačelnika Radmila Komadina tada je naglasila da je nužno provesti stručne studije, demografsku analizu i modele razvoja, te da je Grad Mostar obvezan poštivati prostorne planove višeg reda.
Jedinice lokalne samouprave uvijek moraju pratiti više razine vlasti kada je riječ o prostorno-planskoj dokumentaciji i biti u skladu s usvojenim planovima. Županija je svoj Prostorni plan donijela u veljači 2021. godine. Nakon donošenja ove odluke moramo poštovati županijski plan te provesti sve potrebne studije, istraživanja, demografske analize, procjene gospodarskog i ukupnog razvoja Grada Mostara, kako bi se ti podaci ugradili u prostorno-plansku dokumentaciju.
Predsjednik Odbora za urbanizam Salem Marić tom je prilikom istaknuo kako je “riječ o najvažnijem planskom dokumentu Grada Mostara” i priznao da je donošenje novog plana zakonska obveza te da će njegova izrada potrajati.
Cilj je bio upoznati se s kronologijom koraka i procedurom koja nas očekuje u izradi Prostornog plana, jer je riječ o najvažnijem planskom dokumentu Grada Mostara. Izražavam zadovoljstvo ovim sastankom, na kojem smo zaključili da smo možda bili preambiciozni kada smo u programu rada Gradskog vijeća za ovu godinu planirali donošenje konačnog prijedloga novog Prostornog plana. Prema procjenama stručnjaka i službi, uz maksimalno angažiranje, do kraja godine bismo mogli izraditi prostornu osnovu, nakon čega bi se nastavilo s daljnjim radom. Ukazano je i na obvezu poštivanja prostornih planova višeg reda — županijskog, ali i federalnog — osobito zbog izmjena koje se odnose na trasu autoputa, planirani plinovod koji prolazi kroz područje Mostara te koncesije na vode i mineralne sirovine. Zaključak je da se svi ti elementi moraju uskladiti s planovima višeg reda, a održani sastanak dao nam je dobru osnovu za daljnji, planski i koordiniran rad na ovom procesu.":
Bivša načelnica Odjela za urbanizam Marina Deronjić potvrdila je da je stručno pripremljena prostorna osnova te da je prethodna vlast ostavila gotove podloge za donošenje novog plana, koji je trebao obuhvatiti razdoblje 2021.–2031.
Prva odluka o pristupanju izradi Prostornog plana Grada Mostara donesena je 2008. godine, a 2010. je izmijenjena – razdoblje se tada odnosilo na 2011. do 2021. godinu. U tom razdoblju, za vrijeme prethodnog saziva Gradskog vijeća, provedene su sve studije, pripremljena je prostorna osnova, Savjet prostornog plana je radio, studije su prezentirane i usvojene. Međutim, prema mišljenju tadašnjeg gradonačelnika Ljube Bešlića, bilo je bolje sve dotad završene materijale ostaviti novom sazivu Gradskog vijeća. Vjerojatno, da je znao da će proces ovoliko trajati, prethodni saziv bi i usvojio prostorni plan. S obzirom na protek vremena, sada je bilo nužno izvršiti tehničku izmjenu, tako da se novo plansko razdoblje ne odnosi na 2018.–2028., već na 2021.–2031. godinu. Prema zakonskim odredbama, prostorni plan donosi se za razdoblje od deset godina.“
„Prostorni plan se pridržava u cijelosti i donosi se za dulje razdoblje, u kojem se planiraju namjene površina – gdje će biti industrijske zone, prometne poveznice, područja za gospodarske djelatnosti, parkovi, zaštićene zone, vodotoci i sve ostalo što čini cjelovitu prostornu sliku grada.
Usvajanjem ovog plana, odnosno njegovom daljnjom razradom, stvaraju se i preduvjeti za izradu drugih, detaljnijih regulacijskih planova.
Na 8.sjednici gradskog vijeća 29. lipnja 2021. godine usvojene Smjernice za izradu prostornog plana Grada Mostara
Po ovoj točci Marina Deronjić je kazala:
Temelje se na strategiji koju je Grad Mostar obradio, a koja nije usvojena od strane Gradskog vijeća, ali je, sukladno zakonu, postojala potreba da se donesu smjernice kako bi Savjet prostornog plana, koji razmatra studije, mogao vidjeti u kojem smjeru Grad Mostar treba ići, odnosno na koji se način razvijati. Sukladno članku 12. Uredbe o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata, propisana je obveza izrade prostorne osnove budućeg plana, a obvezni dio te prostorne osnove predstavljaju i smjernice za izradu prostornog plana. U njima su definirani i opći i posebni ciljevi razvoja, a u člancima 14., 15. i 16. iste Uredbe propisan je način utvrđivanja tih smjernica. Na jednoj od prethodnih sjednica donesena je odluka o pristupanju izradi prostornog plana za razdoblje 2021. – 2031. godine, kojom je propisana i obveza Gradskog vijeća da donese smjernice za izradu prostornog plana.
Razlog donošenja ove odluke jest dopuna smjernica podacima iz Strategije integriranog razvoja Grada Mostara, koju je Grad Mostar pripremao u suradnji s UNDP-om. Iz smjernica je vidljivo koja je vizija razvoja grada i koji su ciljevi. Između ostalog, opći ciljevi su: human razvoj, poštivanje ljudskih prava, promicanje posebnosti i kvalitete okoliša te očuvanje prepoznatljivog ambijenta grada, dostupnost materijalnim resursima i energiji, razvoj kulture, obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite, uključivanje stanovnika u proces planiranja – javnost se, naravno, uključuje u svaki planski dokument – te profiliranje prostora grada Mostara kao ambijenta unosnog i održivog poslovanja.
Grad Mostar treba profilirati kao regionalni centar Hercegovine i Hercegovačko-neretvanske županije, s naglaskom na održivi razvoj i ZAŠTITU OKOLIŠA. Posebni ciljevi uključuju demografski razvoj – kroz donošenje planskih dokumenata, odnosno prostornog plana, nastoji se utjecati i na demografski rast – održivi prostorni plan razvoja i uređenja grada, održivi ekonomski razvoj te, naravno, upravljanje svim onim što se donese, odnosno usvoji kroz prostorno-plansku dokumentaciju, konkretno kroz prostorno-planski dokument.
Gradonačelnik Kordić kazao je po ovoj točci:
Vodila nas je misao da pokušamo okupiti svu struku, svu inteligenciju. Sve ljude koji imaju iskustva u izradi jednog ovakvog dokumenta, odnosno u savjetovanju. Zato se i zove savjetodavni – jer oni konkretno neće raditi, nego će savjetovati naše ljude i zavode koji će izrađivati planove. Mislim da smo, uz konzultacije i suradnju sa strukom, izabrali dobre ljude. Kao što je Marina rekla, dio njih ima iskustva u izradi ovakvih planova, a drugi dio bio je uključen u izradu županijskog prostornog plana. To nam je bio nekakav lajtmotiv, jer je riječ o dokumentu višeg ranga, pa nam je bilo bitno imati ljude koji su radili na njemu kako bi lakše prenijeli iskustvo na naš dokument. Mislim da je postignuta dobra ravnoteža kad je riječ o zastupljenosti struke.
Iz izlaganja zastupnice Marine Deronjić i gradonačelnika Maria Kordića jasno se zaključuje da je proces donošenja novog Prostornog plana Grada Mostara išao u dobrom smjeru, uz definirane ciljeve i uključene stručnjake iz područja prostornog uređenja. Proces izrade Strategije razvoja Grada Mostara 2022–2027 koordinirao je razvojni tim Grada Mostara, imenovan Rješenjem gradonačelnika, a sačinjen od 16 članova. Jedan od prioriteta strateškog cilja razvoja grada bio je donošenje novog prostornog plana Grada Mostara.
Nevjerojatno je da su u materijalu Strategije iz 2021. godine sami naveli da Grad Mostar nema donesen prostorni plan, ali da je započet proces njegove izrade.

Prioriteti strateških ciljeva razvoja Grada Mostara usvojeni su i na Gradskom vijeću:

Bitno je napomenuti da je ovu strategiju Gradsko vijeće usvojilo u svibnju 2022. godine, tri mjeseca nakon nezakonitih izmjena i dopuna Prostornog plana iz 1986. godine.
Sve je ukazivalo na uredan proces izrade novog plana, s uključenom strukom i građanima.
Zaokret: kada u priču ulaze “investitori”, zakon više ne vrijedi, stvara se paralelni sustav mimo važećih zakona
Kordiću i Mariću nije odgovaralo što u županijskom prostornom planu, kao planu višeg reda, nema područja predviđenih za solarne elektrane. Brzo odustaju od zakonske procedure i kreću putem bezakonja i pravne nesigurnosti kako bi udovoljili pojedincima.
Na 12. sjednici u listopadu 2021. godine dolazi do naglog preokreta. Nakon sastanka s predstavnicima Elektroprivrede BiH i objave da se u Podveležju planiraju velike solarne investicije ispod postojećeg vjetroparka, čiji je vlasnik EP BiH, gradska administracija odustaje od izrade novog plana i predlaže nezakonite, brzinske izmjene starog plana iz 1986. godine.
Radmila Komadina, u ime gradonačelnika Marija Kordića i kao njegova glavna savjetnica, tada poručuje da je potrebno “izaći u susret investitorima” te da se, zbog “kreditnih sredstava i interesa ulaganja”, kreće u hitne izmjene.
Salem Marić predlaže spornu rečenicu koja postaje srž izmjena solarnog plana:
“Na područjima koja su prostornim planom predviđena za postavljanje vjetroelektrana mogu se postavljati i solarni paneli.”
Time vjetroparkovi i solari postaju međusobno zamjenjivi, iako studija Hrvoje Požar takvo rješenje izričito nije predvidjela na svim područjima za koja je rađena studija isključivo za vjetroparkove.
Broj lokacija za solare preko noći skače s 7 na 25, a građani i stručne službe ostaju izvan procesa.
Zašto je odluka o pristupanju izmjena i dopuna prostornog plana donesenog iz vremena bivše države nezakonita?
Grad Mostar ne može mijenjati prostorni plan donesen po zakonima iz bivše države i temeljiti odluke o njegovim izmjenama i dopunama na Zakonu o prostornom uređenju HNŽ iz 2004. godine. Bio je dužan donijeti novi prostorni plan, što je predstavljalo zakonsku obvezu i početnu namjeru saziva Gradskog vijeća 2020–2024. Taj je proces napušten nakon što je u grad stigao novac i pojavili se interesi investitora, čime su zakon i javni interes gurnuti u stranu.
Što to znači za građane i investitore
- Ruralna područja Mostara, među kojima Slipčići, Međine, Raška Gora, Prigrađani, trajno su pretvorena u energetske zone za solare bez sudjelovanja i suglasnosti mještana koji ondje žive i štite svoj životni prostor, a sukladno Federalnom zakonu o lokalnim principima.
- Investitori koji su uložili novac u projekte izgrađene na ovakvom pravnom temelju izloženi su visokom riziku gubitka izdanih dozvola, dugotrajnim sudskim procesima.
- Projekti koji su predstavljeni kao “zeleni razvoj”, a temelje se na spornim koncesijama i dozvolama, već su predmet istraga tužiteljstava i nadležnih institucija.
U drugom nastavku donosimo kako se, pojavom investitora i novca, politika pretvara u kreatora paralelnog sustava koji vrijedi samo za odabrane, mimo važećih zakona. Kako su gradonačelnik Mario Kordić, bivši predsjednik Gradskog vijeća Salem Marić i bivši direktor Zavoda za prostorno uređenje Salem Bubalo vodili nezakoniti proces izmjena plana i kako je jedna rečenica iz vijećničke klupe otvorila prostor solarnom bumu na hercegovačkim brdima.
U trećem tekstu objavljujemo kako je zet Salema Marića profitirao nakon što je punac omogućio Elektroprivredi BiH, nametnutim prostornim planom, postavljanje solara u Podveležju, višemilijunske ugovore s EP BiH i gradnju solarne elektrane u tom području. Donosimo i kompromitirajući audio–snimak iz Ureda gradonačelnika Kordića, u kojem se govori o prodaji koncesijskih prava i “dogovorima” iza zatvorenih vrata. Kordićeva najzrelija solarna priča puna je nezakonitih dokumenata i ilegalnog pristupnog puta prema gradilištu.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.