Mostar ima dva legalna dragstora, ostali krše zabranu rada nedjeljom jer im se isplati plaćati kazne

Iako zakon jasno propisuje zabranu rada trgovina nedjeljom na području Federacije BiH, praksa na terenu u Mostaru pokazuje da dio trgovaca svjesno krši propise i nastavlja raditi, računajući da im se kazne ipak isplate.

To potvrđuju i iz Grada Mostara, navodeći kako nedjeljni rad nije masovna pojava, ali da inspekcija redovito zatiče prekršitelje.

“Zabrinjavajuće je, a što je inspektorima alarmantno, da su svi oni spremni platiti kaznu ma kolika bila, jer kako kažu ‘mi imamo obitelji koje moramo hraniti’”, kazala je za Hercegovina.info šefica Službe za inspekcijske poslove Jesenka Mahinić.

Što je zapravo dragstor i gdje nastaje problem

Prema zakonskoj definiciji, “dragstor je prodavnica u kojoj se vrši trgovina na malo prehrambenim i neprehrambenim proizvodima svakodnevne potrošnje i radnim vremenom od 00.00 do 24.00 sata”.

U praksi to znači da gotovo svaka klasična trgovina može postati dragstor, pod uvjetom da radi non-stop.

Na području Mostara, prema dopisu tržišne inspekcije postoje dva takva objekta.

Takva definicija otvorila je prostor za različita tumačenja i potencijalne zloupotrebe. Prema dostupnim informacijama s tržišta, pojedine trgovine u Federaciji BiH već su počele uvoditi noćni rad kako bi formalno stekle status dragstora i time pravo rada nedjeljom.

Time dolaze u situaciju da ostvaruju dodatne prihode upravo u danu kada je većina konkurencije zatvorena.

Dva legalna dragstora, ali i siva zona

Prema službenim podacima Grada Mostara, na području grada trenutno posluju dva registrirana dragstora kojima je dopušten rad 24 sata dnevno.

Međutim, problem nastaje kada trgovine koje ne ispunjavaju uvjete ili nisu registrirane kao dragstori ipak rade nedjeljom.

Na taj način ne samo da krše zakon nego stvaraju i nelojalnu konkurenciju onima koji posluju u skladu s propisima i snose veće troškove poslovanja.

Posebno je izražen problem kod manjih trgovina, gdje je organizacija noćne smjene jednostavnija i financijski isplativa, za razliku od velikih trgovačkih lanaca kojima bi takav model zahtijevao dodatne radnike i veće troškove.

Deseci prekršaja, ali bez stvarnog učinka

Iz Grada navode kako je od 2022. godine evidentirano oko 70 prekršitelja zabrane rada nedjeljom, dok je od početka primjene novog Zakona o unutarnjoj trgovini u studenom 2024. provedeno još tridesetak nadzora.

U tim slučajevima izrečene su novčane kazne koje su, kako tvrde nadležni, visoke, posebno za pravne osobe.

Ipak, praksa pokazuje da kazne nisu dovoljne da zaustave kršenja zakona.

Legalni trgovci u podređenom položaju

Situacija u kojoj jedni poštuju zakon i posluju uz veće troškove, dok drugi svjesno krše propise i nastavljaju raditi, otvara ozbiljno pitanje jednakosti tržišta.

U takvom sustavu, oni koji rade legalno gube dio prihoda i tržišta, dok se istovremeno stvara dojam da se kršenje zakona isplati.

Iako je cilj zakonske zabrane rada nedjeljom bio zaštita radnika i osiguravanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, praksa pokazuje da dio trgovaca i javnosti nije zadovoljan ovakvim rješenjem.

U poslovnim krugovima već se dulje vrijeme spominju prijedlozi za izmjene zakona koje bi omogućile fleksibilniji model rada.

Jedan od prijedloga odnosi se na male obiteljske trgovine, odnosno mogućnost da nedjeljom rade objekti u kojima su zaposleni isključivo članovi obitelji, bez angažiranja dodatne radne snage.

Drugi model koji se spominje je onaj iz Hrvatske, gdje trgovci imaju pravo odabrati ograničen broj nedjelja tijekom godine kada mogu raditi. Takvo rješenje omogućava veću fleksibilnost, osobito u turističkim razdobljima i tijekom blagdana, uz zadržavanje osnovne ideje neradne nedjelje.

Za sada, međutim, u Federaciji BiH takve izmjene nisu usvojene, pa na snazi ostaje postojeći model zabrane uz jasno propisane iznimke.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.