Država mora žurno pomoći Aluminiju i Hercegovini kao što je i brojnim poduzećima u Bosni

Zabrinutost radnika

Vijest da je došao u pitanje nastavak isporuke električne energije Aluminiju, a time i nastavak rada ovog poduzeća, najviše je zabrinula radnike ovog poduzeća, ali i cijelu Hercegovinu, gdje je Aluminij značajan gospodarski čimbenik. Iz Aluminija d. d. Mostar potvrđeno je da za nekoliko dana, točnije od nedjelje, 16. lipnja Elektroprivreda HZ HB prestaje biti Aluminijev dobavljač električne energije. Kazano je kako Uprava intenzivno radi na premoštavanju trenutačnog stanja i rješavanju pitanja novog dobavljača kako bi izbjegli crni scenariji. Ipak, naloženo je da se obave potrebne pripreme za eventualno gašenje proizvodnje.

Odluka Elektroprivrede HZ HB nije neočekivana jer Aluminij nije mogao ispoštovati ni povlaštene uvjete koji su uključivali obročno plaćanje fakture za isporučenu električnu energiju za siječanj 2019. godine u dvama obrocima s rokom od 60 dana, tako da je krajnji rok plaćanja bio 5. lipnja 2019. godine. Aluminiju je poslana opomena zbog neplaćanja pred raskid ugovora i obustavu isporuke električne energije, a Uprava tog poduzeća i prije isteka roka opomene, 10. lipnja 2019. godine obavijestila je EP HZ HB da nije u mogućnosti izvršiti plaćanje dospjelog duga i zamolila da osiguraju isporuku električne energije do nedjelje, 16. lipnja kako bi osigurali drugog opskrbljivača električnom energijom. Kako je jučer za medije kazala Marija Buntić, rukovoditeljica Sektora korporativnih komunikacija EP HZ HB, uzimajući u obzir sve navedeno, Uprava je jučer (četvrtak) donijela odluku o jednostranom raskidu ugovora o opskrbi električnom energijom kupca Aluminij d. d. Mostar zbog neizvršenja ugovorenih obveza od kupca Aluminij d. d. Mostar, a u cilju zaštite interesa poduzeća i oko 200.000 aktivnih kupaca EP HZ HB. Kako navode, svjesni činjenice i značaja Aluminija d. d. Mostar, uvažili su njihovu zamolbu i nastavit će ih opskrbljivati električnom energijom do 16. lipnja 2019. godine do kad su to od EP HZ HB i tražili. - Ukupan dug Aluminija d. d. Mostar prema JP Elektroprivreda HZ HB d. d. Mostar je veći od 280 milijuna KM i mi ćemo poduzimati sve zakonom dopuštene radnje u cilju naplate naših potraživanja i zaštite interesa našega poduzeća. Poslovanje našega poduzeća je stabilno i, iako smo električnu energiju za Aluminij d. d. Mostar nabavljali na tržištu, naše poduzeće nije dovedeno u pitanje i jamčimo dovoljnu, kvalitetnu i kontinuiranu isporuku električne energije svim našim potrošačima - kazala je jučer Marija Buntić, rukovoditeljica Sektora korporativnih komunikacija EP HZ HB.

Posrnula poduzeća i pomoć

Vlada Federacije BiH, odnosno bošnjačka strana koja ima većinu, gleda na ovaj problem s vrlo malo zanimanja, kao da Hercegovina nije dio Federacije. Tako i pokušaji uprave Aluminija da kroz pregovore s Glenkorom dugoročno riješi status poduzeća trpe posljedice zbog odnosa u Vladi Federacije BiH jer je jasno da bez jamstva s federalne razine neće biti pozitivnog ishoda tog procesa. Federalna vlast mora se aktivnije uključiti jer teret problema koji je prebačen na Elektroprivredu HZ HB, ovo poduzeće više nije u stanju nositi jer ugrožava vlastiti poslovanje, ali i opstanak brojnih drugih gospodarskih subjekata koji ovise o struji kao energentu. Rješenje nije i ne može biti u tome da jedno poduzeće spašava drugo. Država se treba uključiti snažno i žurno te zato što je Aluminij i službeno strateško poduzeće za Federaciju, a još 2013. godine je potpisan aneks ugovora s Vladom FBiH kada je vlasnički udjel Federacije povećan za 20 posto.

A da može kada hoće poduzeti mjere, država je pokazala u više navrata. Tako su posrnuli rudnici ugljena po tuzlanskoj i zeničkoj regiji spašeni ulaskom u holding s Elektroprivredom BiH. U slučaju zavidovićke Krivaje, tuzlanskog TTU-a i još nekih poduzeća u Bosni Vlada FBiH snažno se angažirala na zbrinjavanju viška radnika, održavanju proizvodnje, izmirenju raznog dugovanja i pronalasku novih partnera. Slično je bilo svojedobno i sa zeničkom željezarom te s poduzećima iz namjenske industrije koja su bila pred kolapsom.

vecernji.ba