Kvaliteta života 2025: Hrvatska prvi put u top 20, regija još uvijek daleko iza europskog prosjeka

Umirovljenici
Ilustracija/Canva

Prema najnovijem Numbeo Quality of Life Indexu za 2025. godinu, koji mjeri ukupne životne uvjete u državama svijeta na temelju troškova života, sigurnosti, zdravstva, zagađenja i kupovne moći građana, Hrvatska se prvi put našla među 20 najboljih zemalja na svijetu. Na najnovijoj ljestvici zauzela je 19. mjesto s ocjenom 181,7 bodova, što je njezin najbolji rezultat otkad se vodi ovo mjerenje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U deset godina Hrvatska je ostvarila ogroman napredak – 2015. uopće nije bila među prvih 30, a danas se nalazi rame uz rame s državama poput Španjolske, Slovenije i Japana.

Najvišu poziciju i dalje drže europske zemlje. Na vrhu je Luksemburg, ispred Nizozemske i Danske, dok se iznenađujuće na četvrto mjesto probio Oman, zahvaljujući rastu životnog standarda, sigurnosti i ulaganjima u javne usluge. Peto mjesto pripalo je Švicarskoj, koja je 2015. bila neprikosnoveni lider.

Regija: Hrvatska naprijed, susjedi daleko iza

Za razliku od Hrvatske, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija nisu ušle ni u prvih 30 zemalja svijeta, BiH je primjerice na 49, a Srbija na 59 mjestu. To znači da su po kvaliteti života i dalje ispod globalnog prosjeka.
Analitičari ističu da su glavni razlozi stagnacije zemalja regije niske plaće, politička nestabilnost, loša zdravstvena infrastruktura i nedovoljna ulaganja u obrazovanje.

kvaliteta života

Iako su troškovi života niži nego u zapadnoj Europi, građani istodobno žive s nižim standardom i slabijom kvalitetom javnih usluga. BiH i Srbija u izvješću za 2025. zadržale su pozicije s dna europske ljestvice, dok je Crna Gora nešto bolja u segmentu sigurnosti, ali lošija po kupovnoj moći i dostupnosti zdravstva.

Slovenija kao primjer uspjeha

Slovenija, koja je 2015. bila 25., sada je skočila na 19. mjesto, odmah do Hrvatske. To je potvrda da zemlje s uravnoteženom javnom politikom, stabilnim institucijama i fokusom na kvalitetu života mogu ostvariti europske standarde u relativno kratkom razdoblju.

Upravo Slovenija i Hrvatska pokazuju da tranzicijske zemlje, unatoč ograničenjima, mogu napredovati kad postoji jasna strategija i ulaganje u javne servise.

Europa dominira, SAD u padu

Europa i dalje uvjerljivo dominira. U prvih 10 država čak je sedam europskih, uključujući Norvešku, Finsku, Island i Austriju.

Sjedinjene Američke Države, koje su 2015. bile četvrte, pale su na 14. mjesto, što pokazuje da rast životnih troškova i problemi u javnom zdravstvu sve više opterećuju američko društvo.
Švicarska, nekada neprikosnovena po kvaliteti života, sada je peta, a Njemačka je spustila se na osmo mjesto.

Regija čeka svoj „kvantni skok”

Za države zapadnog Balkana rezultati su poziv na buđenje. Bez reforme javne uprave, ulaganja u zdravstvo i obrazovanje te jačanja povjerenja građana u institucije, teško će doći do pomaka.

Hrvatska pokazuje da je napredak moguć, ali Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora još uvijek ostaju u zoni gdje, kako ističu analitičari, “jeftin život ne znači i dobar život”.