Kinezi grade hidrocentrale bez potrebnih dozvola i mimo zakona

Prije više od 15 godina vlast Republike Srpske zamislila je da gradi tri hidroelektrane na rijeci Bistrici, kod Foče, a ta zamisao do sada je koštala Srpsku desetine milijuna maraka. Desetljeće i pol rađene su strategije, studije, projekti, trošio se novac, te prebacivalo vlasništvo nad hidroelektranama koje postoje samo na papiru.

Vlada Republike Srpske je 2006. godine dala koncesiju za izgradnju četiri hidroelektrane „Elektrodistribuciji“ Pale koja je zbog toga osnovala poduzeće „HE Bistrica“. Četiri hidroelektrane na rijekama Bistrici i Janjini trebale su da budu ukupne snage oko 38 MW.

Vlada je zatim 2008. godine odlučila uključiti „Kaldera company“ Milenka Čičića iz Laktaša u gradnju tih hidroelektrana vrijednih oko 150 milijuna maraka, a Skupština dioničara “Elektrodistribucije” Pale predala je, bez natječaja, 90 posto vlasničkog udjela u „HE Bistrica“ laktaškoj tvrtki za 6,8 milijuna KM.

Za Čičića je poznato da je blizak članu predsjedništva BiH iz Republike Srpske Miloradu Dodiku. Dodik je godinama poslovne sastanke održavao u Čičićevom motelu „Kaldera“ u Laktašima.

Međutim, nekoliko godina kasnije, 2012. godine „Kaldera“ je zbog nedostatka novca za izgradnju hidroelektrana ponudila „Elektrodistribuciji“ Pale da otkupi udio u poduzeću „HE Bistrica“. Otkup nije realiziran, a u vlasništvu „HE Bistrica“ pojavljuje se tvrtka „Energo Bosna“ Prag, Češka.

Hidroelektrane nikada nisu izgrađene, a iz nepoznatog razloga, „HE na Drini“ u veljači 2019. godine nude da otkupe 51 posto udjela u „HE Bistrica“, s tim da otkupe cjelokupan udio „Elektrodistribucije“ Pale (10 posto), te dio (38,5 posto) vlasništva Češke i (2,5 posto) laktaške tvrtke. Brzo je usvojeno da to bude plaćeno 10,5 milijuna KM.

Nedugo zatim, krajem 2019. godine, Skupština dioničara „HE na Drini“ odlučuje kupiti i preostalih 49 odsto udjela u društvu „HE Bistrica“ za oko 11 milijuna maraka.

Tako je poduzeće, koje je prodala za 6,8 milijuna, Srpska otkupila za oko 21 milijun maraka.

Ozvaničenje gradnje

Tek nakon kupovine ispostavilo se da „HE na Drini“ nemaju novac za gradnju hidrocentrala, a nijedna banka nije htjela da im da kredit za te namjene, što je samo bila potvrda neopravdanosti preuzimanja „HE Bistrica“.

Uprkos tome izgradnja tri hidroelektrane ozvaničena je. Kamen temeljac za početak građevinskih radova na izgradnji hidroelektrana na rijeci Bistrica postavljen je 27. prosinca 2021. godine, uz nazočnost premijera RS Radovana Viškovića i ministra energetike i rudarstva RS Petra Đokića, i to bez potrebnih građevinskih i ekoloških dozvola, kao i bez novca za gradnju.

Za taj projekt falila je i investicijska odluka poduzeća „HE Bistrica“, preporuka Odbora za reviziju i Nadzornog odbora poduzeća, kao i odluka Vlade Republike Srpske i Skupštine dioničara „HE na Drini“, u čijem je vlasništvu poduzeće „HE Bistrica“. Prekršena su najmanje dva zakona i niz drugih procedura, pokazuje analiza portala CAPITAL.

Naknadna Investicijska odluka

Uvidom u dostupnu dokumentaciju vidljivo je da su radovi na izgradnji hidroelektrana u Foči, vrijednosti 201 milijun maraka, započeti i da pri tome nije ispoštovan član 5. stav 1. Zakona o javnim poduzećima koji kaže da Skupština javnog poduzeća donosi plan poslovanja i program investicija, kao i članovi 281. i 290. Zakona o privrednim društvima koji propisuju nadležnost Skupštine dioničara.

Tek dva mjeseca nakon početka radova, u veljači 2022. godine, „HE Bistrica“ zahtjeva suglasnosti na Investicijsku odluku za izgradnju tri hidroelektrane na rijeci Bistrici. Krajem veljače o tome je odlučio Odbor za reviziju i Nadzorni odbor, dok je Odluka Vlade Republike Srpske o davanju suglasnosti donesena tek 10. ožujka 2022. godine.

Što se tiče financiranja, s obzirom da su propala dva pokušaja da se osigura kredit od strane banaka za projekt gradnje hidrocentrala, kao dužnik moralo je da se pojavi Matično poduzeće “Elektroprivreda Republike Srpske” koje je 14. travnja s Unicredit bankom Banjaluka potpisalo ugovor vrijedan 30 milijuna KM za financiranje izgradnje HE “Bistrica”.

Međutim, ni to nije značilo da radovi mogu početi, jer odluku o tome nije donio vlasnik, odnosno Skupština dioničara „Hidroelektrana na Drini“. Tek na sjednici 15. travnja ove godine razmatrana je Odluka o davanju suglasnosti na Investicionu Odluku za izgradnju Hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici.

Na kraju Investicijska odluka treba biti donesena i na Skupštini društva „HE Bistrica“.

Dozvole istekle, Studija uticaja puna nedostataka

Investitor, odnosno poduzeće „HE Bistrica” na informativnoj tabli navelo je da se radi o pripremnim radovima na izgradnji hidroelektrana, a kao osnov za početak takvih radova navedene su građevinske dozvole koje su prestale važiti još 2013. i 2014. godine.

Iz Centra za životnu sredinu rekli su tada da investitor bespravno izvodi i planira izvoditi radove na osnovu nevažećih ekoloških i građevinskih dozvola, te su zahtjevali hitnu obustavu i zabranu radova do daljnjeg.

„Za navedena postrojenja nisu nikada obnovljene ekološke dozvole, koje u momentu početka izgradnje nesporno moraju biti izdate, adekvatne i važeće“, naglasili su u Centru.

Da ne postoje važeće ekološke dozvole, koje prethode izdavanju građevinskih dozvola, potvrdili su i u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS.

Isto Ministarstvo je naložilo izradu Studije uticaja na životnu sredinu za svaku od tri planirane hidroelektrane, a tek po odobravanju ovih studija izdaje se građevinska dozvola.

Kinezi još službeno nisu zatražili preuzimanje koncesije za „Ugljevik 3“

Đokić je rekao da se Kinezi nisu obratili Ministarstvu u vezi s preuzimanjem koncesije za izgradnju TE „Ugljevik 3“ od Rašida Serdarova, iako su namjeru o tome objelodanili.

„Mi nemamo nikakve aktivnosti povodom toga, nitko nije podnosio nikakve zahtjeve. Mislim da nije točno da su se dogovorili, moguće da su samo razgovarali ili da imaju namjeru preuzeti. Vidjet ćemo“, rekao je Đokić.

Javna rasprava po pitanju Nacrta studije uticaja za projekte izgradnje hidroelektrana „Bistrica“ održana je početkom travnja u Foči, a na njoj su zainteresirani građani i predstavnici mjesnih zajednica poslali jasnu poruku da ne žele hidroelektrane na svojoj rijeci.

„Na javnoj raspravi utvrđeno je da niz podataka u samoj studiji nije točno i da su neophodni potpuno novi podaci kako bi se utvrdio stvarni utjecaj hidroelektrana na životnu sredinu. Na rijeci Bistrici postoji već jedna mini hidroelektrana što nije podatak koji stoji u studiji, a to su priznali i izrađivači studije. Također, potvrđeno je da ne postoje novi podaci kada je u pitanju proticaj rijeke, jer se studija poziva na podatke iz 2006. godine. I sami izrađivači studije su rekli da su neophodni novi podaci kako bi se mogao utvrditi i biološki minimum, ali i niz drugih utjecaja, na što su građani konstatirali da ne žele biti obmanjivani zastarjelim i nepotpunim podacima“, naglasili su u Centru za životnu sredinu.

Također je istaknuto da građani Miljevine imaju problema i s poplavama, a nemaju nikakvih garancija da će i od budućih poplava biti sačuvani ako do izgradnje hidroelektrana dođe.

Đokić: Dozvole uredne, inače ne bi se moglo ući u taj projekt

S druge strane, ministar energetike i rudarstva Petar Đokić za portal CAPITAL je potvrdio da je kineska tvrtka AVIC partner u izgradnji tri hidroelektrane na Bistrici.

„Radovi su počeli, oni rade ono što je planirano u ovoj fazi i nemamo informaciju da tu ima bilo kakvih poteškoća“, istakao je Đokić.

Na pitanje postoje li dozvole za taj projektt, Đokić je rekao da dozvole nisu istekle, da nema tu informaciju.

„Imam informaciju da su sve dozvole uredne, inače ne bi se moglo ući u taj projekt. Moguće da će neke dozvole isteći, ali one će biti obnovljene“, kazao je Đokić.

Zaštićena područja

Na javnoj rapsravi je konstatirano da, uz spomenute objekte koji se planiraju i akumulacije koje će se stvoriti, postoji nekoliko zaštićenih područja i onih koji tek trebaju biti. Tu su Nacionalni park Sutjeska, Spomenik prirode pećina Kuk, a za zaštitu je predviđen i sam kanjon Bistrice prostornim planom RS do 2025. godine. Ukazano je na bogatstvo rijeke ribljim vrstama i da kanjon Bistrice služi kao migratorni koridor i prostor u kojem mnoge ugrožene vrste obitavaju, kao što su mrki medvjed, ris, potočna pastrmka i potočni rak koja je ujedno i strogo zaštićena vrsta, a o kojoj nema ni riječi u studijama zaštite.

Kinezi kao partneri

Nakon što su ugovorili milijunske poslove izgradnje više hidroelektrana u Republici Srpskoj, autoputa Baja Luka – Prijedor i druge projekte, Kinezi u Srpskoj sada traže način da dobiju projekte uređenja rijeka i reguliranja otpadnih voda u najvećim gradovima Srpske, saznaje portal CAPITAL.

Ministar energetike i rudarstva u Vladi Srpske Petar Đokić kaže da je, u dosadašnjoj fazi suradnje koja je uspostavljena s Narodnom Republikom Kinom i nekim njihovim tvrtkama, Vlada zadovoljna.

„Ono što je u okviru usuglašenih obaveza, one se odvijaju prema dinamičkom planu. Ugovori koje smo potpisali, oni se realiziraju. Mi imamo aktivno nekoliko ugovora, a najveći je s kineskom „Eksim“ bankom oko financiranja projekta HE „Dabar“ koji je zaključen krajem 2021. godine. Taj projekt je aktiviran“, istakao je Đokić.

On je podsjetio da je tvrtka „Elnos“, koja je izvođač s kineskom tvrtkom „China Energy Gezhouba Group“, potpisala ugovor sa „Voith Hydro“ iz Austrije o suradnji na projektu izgradnje HE „Dabar“, odnosno o isporuci elektro i mašinske opreme.

„To je najvažniji korak u aktiviranju projekta HE „Dabar“. S dokapitalizacijom „Hidroelektrana na Trebišnjici“, a time i „HE Dabra“ bit će stvoreni svi preduvjeti za aktiviranje financijskih sredstava po ugovoru s kineskom „Eksim“ bankom za taj projekt. Kineska tvrtka je izvođač radova i mislimo da oni imaju kapacitete da taj projekt realiziraju u skladu s određenom ugovorenom dinamikom“, kazao je Đokić.