FOTO  Želimo živjeti u Hrvatskoj

...Tečaja hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj - 2. 3. i 4. generaciju hrvatskih iseljenika u prekooceanskim zemljama: Australije, Argentine, Venezuele, Čilea, Bolivije i Perua.

S obzirom da većina polaznika Tečaja hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj želi trajno ostati u domovini svojih predaka, na sastanku se, između ostalog, razgovaralo i o tome kako im Ured može pomoći u rješavanju mnogobrojnih pitanja (kako zatražiti hrvatsko državljanstvo, ishoditi osobne dokumente, registrirati vozilo, riješiti priznavanje inozemne svjedodžbe ili diplome i sl.) koja će im olakšati povratak, snalaženje i integraciju u cjelokupan državni sustav Republike Hrvatske.

Josip Šutalo, Hrvat iz Australije je istaknuo kako mu je prvi cilj, nakon što usavrši znanje hrvatskog jezika pronaći posao u Hrvatskoj: „ U Australiji je lijepo i dobro živjeti. No jedino se ovdje u Hrvatskoj osjećam kao doma. Inženjer sam građevine. Vjerujem kako ni pronalazak posla neće biti problem".

Carolina Pia Garcia Johnson iz Čilea, po struci psiholog, također želi ostati u Hrvatskoj: „ O Hrvatskoj su mi, dok sam bila dijete, pričali moji baka i djed koji su iz okolice Splita. No tek kad sam došla živjeti tu - zaljubila sam se u Hrvatsku. Već imam dosta prijatelja, u slobodno vrijeme sviram u „bendu" koji smo osnovali. Padeži su mi bili i ostali najveći problem".

Alicia Marianna Sabo Vegas iz Venezuele, koja je hrvatsko državljanstvo dobila prije par tjedana a koja korijenje vuče iz Slavonije naglašava važnost projekta učenja hrvatskog jezika „Jezik je najvažniji. Sa znanjem hrvatskog jezika, iako ne živiš u Hrvatskoj, možeš ostati vezan uz sve što se događa tu. Nadam se da ću, sad kad sam stekla i državljanstvo, ostati tu - Hrvatska pruža brojne mogućnosti za jako dobar život".

Andres Mauricio Munoz Gonzales sa suprugom je već počeo novi život u domovini svojih predaka koji su u Boliviju došli s otoka Brača: „ Administracija ponekad zna biti problem, posebno za nas koji ne razumijemo dobro hrvatski jezik. No sve smo riješili. Upisao sam i poslijediplomski studij grafičkog dizajna u Zagrebu. Polako sve dolazi na svoje mjesto. Od Ureda očekujem da nam, uz to što nam omogućava učenje hrvatskog jezika, pomogne i oko procedura vezanih uz zapošljavanje".

Nakon susreta i razgovora s mladim Hrvatima - potomcima hrvatskih iseljenika iz preko-oceanskih zemalja državni tajnik Milas je kazao kako ga raduje želja ali i namjera koju većina polaznika Tečaja hrvatskog jezika izražava kad je u pitanju ostanak u Hrvatskoj: „To pokazuje da program kojeg provodimo postiže svoj cilj. Prepreka na putu povratka ima, no isto tako ima i prostora za poboljšanje. Zato smo ove godine omogućili dodatne semestre za usavršavanje hrvatskog jezika, riješili smo boravišne dozvole a u tijeku je rješavanje i mirovinskog osiguranja za naše stipendiste. Vjerujem da će svi naši napori rezultirati time da će Hrvatska uistinu postati zemlja dolaska i ostanka a ne odlaska".

Projekt učenja hrvatskoga jezika u Republici Hrvatskoj provodi Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Za akademsku godinu 2016./17. godinu odobreno je 155 naknada/stipendija (83 zimskih i 72 ljetnih) za ukupno 121 kandidata. Među dodijeljenim naknadama/stipendijama 11 ih je za internetsko učenje hrvatskoga jezika. Polaznici Tečaja dolaze iz različitih zemalja sa svih kontinenata, a najviše ih je iz zemlja Južne Amerike s brojnim hrvatskim iseljeništvom.

Cilj programa učenja hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj je povezivanje pripadnika hrvatskog naroda s prebivalištem izvan Republike Hrvatske s kulturom, poviješću, baštinom i predajom domovine njihova podrijetla. Ujedno se potiče povratak hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka u Republiku Hrvatsku te pospješuje njihovo aktivno uključivanje u gospodarski i društveni život Republike Hrvatske.