Upitan plan o braniteljima HVO-a: BiH, branitelji i desnica protiv rezanja mirovina

Procjenjuje to više naših sugovornika iz dviju zemlja s kojima smo jučer razgovarali o zasad neformalnim kontaktima između ministarstava zaduženih za rad u Hrvatskoj i BiH oko toga da se u pravima izjadnače svi pripadnici HVO-a, što znači da bi sedam tisuća onih koji su ostvarili pravo na hrvatsku mirovinu dobilo upola manja primanja iz hrvatskog državnog proračuna. Uz to većina njih napominje i da otvaranje ove priče skreće ponovno pažnju na ulogu Hrvatske u financiranju HVO-a i rata u BiH, što nikako nije od državnog interesa.

Politička nestabilnost

- To će biti jako teško napraviti. Kad smo sklapali ugovor s BiH učinili smo to zbog toga što su pripadnicima HVO-a u toj zemlji značajno smanjivana prava. Tada su pristali na naš prijedlog da se ljudima koji u BiH imaju status pripadnika HVO-a sporazumom nadoknade prava koja gube. Ne vjerujem da će sada biti spremni proširiti krug ljudi koji bi automatski i u BiH ostavrivali određena prava, kaže Jadranka Kosor bivša premijerka i ministrica branitelja u vrijeme kad je dogovor postignut. Ističe da su ljudi iz HVO-a koji imaju hrvatsku mirovinu dobili rješenja od hrvatskih institucija o invalidnosti i o mirovini, a ne privatno od ljudi koji su ta rješenja potpisali i da je sada takva prava teško rušiti.

- Riječ je o političkoj odluci i prije bilo kakvog poteza mora se razmisliti što ona donosi i što se njome gubi. Ako je cilj uštedjeti tih pola milijarde kuna onda to treba i reći. Treba javnosti reći sve činjenice, o kome se radi i kako su ti ljudi dobili svoje mirovine i tko je donio takve odluke. Sadašnja će vlast, bez obzira na činjenice, biti optužena da je nenarodna i da radi protiv branitelja. To onda može stvoriti političku nestabilnost, upozorava Kosor. Ona dodaje da se mora voditi računa ni o tome da su branitelji, po njezinom mišljenju s pravom, osjetljivi kad god se spominje smanjenje nekih njihovih prava.

Odluka državnog vrha

Ljubo Ćesić Rojs koji je potpisivao rješenja o ranjavanju na južnom bojištu za pripadnike HVO-a također je uvjeren da da se njihov status ne može promijeniti.

- Takva je bila odluka državnog vrha, ali sve te ljude smo uz donošenje rješenja koja su prethodila dobivanju mirovina, »preveli« i registrirali u Uredu za obranu Grada Zagreba tako da oni imaju jak pravni argument da sačuvaju svoja prava. Nemoguće je da im se ukinu hrvatske mirovine i da ih se uključi u ugovor s BiH, kaže Rojs. Objašnjava i zašto je država odlučila ne dostaviti ta rješenja onima koji su dobili mirovine, pa kaže da je pokojni predsjednik Franjo Tuđman zauzeo stav po kojem svima onima koji imaju gdje živjeti u BiH pripada samo mirovina, a da su onim najtežim invalidima, primjerice iz Bosanske Posavine rješenja o invalidnosti dostavljena kako bi mogli u Hrvatskoj ostvariti i druga prava jer se u BiH nisu mogli vratiti. Međutim, dio tih ljudi kojima rješenja nisu dostavljena ipak je došao do njih i tužio je državu i za ostala prava, pa je sada država suočena s milijunskim odštetama, što je i ponukalo vlast i da razmišlja o statusu tog dijela branitelja.

Fantomski branitelji

Odvjetnik Mate Knezović koji je zastupao građane u tim tužbama kaže da se ne radi o nikakvim posebnim braniteljima, niti o pripadnicima HVO-a, nego o hrvatskim braniteljima koji na sudu ostvaruju sva svoja prava jer to mogu i dokumentirati.

- Ova vlast i ministar branitelja Predrag Matić vide nekakve fantomske branitelje, nekakve duhove, ako on za njih zna neka o tome sve i kaže. Ja zastupam ljude koji imaju uredne dokaze o svome statusu. Ako vidi neke fantome neka Matić na njih i njihove obitelji pošalje specijalce i tako ih eliminira i riješi problem, oštar je Knezović.

Kakav je stav vlasti u BiH, pogotovu u Federaciji, jučer nismo uspjeli službeno doznati, no u više neformalnih razgovora rečeno nam je da BiH nije raspoložena ponovno otvarati međudržavni ugovor, pogotovu ako to znači dodatni proračunski trošak.

Novi list