Ukleta dionica autoceste u Hrvatskoj: Na dva kilometra 22 prometne nesreće!

Takav je slučaj na dijelu "Dalmatine" kod čvora Vrpolje, odnosno u neposrednoj blizini odmorišta Sitno. U proteklih osam godina na dva kilometra dužine tog dijela autoceste dogodile su se 22 prometne nesreće!

Izletjela na kamenjar

Posljednja, u kojoj je ozlijeđena 32-godišnja Splićanka, dogodila se u četvrtak oko 22.50. Vozačica se u opel astri, priopćeno je iz PU šibensko-kninske, nije kretala sredinom obilježene prometne trake, pa je, preko zaustavne trake i uzdignutog ivičnjaka, izletjela izvan kolnika na kamenjar. Vozilo se prevrnulo i probilo žičanu ogradu autoceste. Od otvaranja autoceste A1 u lipnju 2004. godine, na dionici Vrpolje-Prgomet i to na lokaciji od 339. kilometra do 341. kilometra (što je administrativna granica nadležnosti PU šibensko-kninske) dogodile su se, precizirali su nam u Policijskoj upravi šibensko-kninskoj, ukupno 22 prometne nesreće.

- Gledajući po posljedicama prometnih nesreća, tri su prometne nesreće zabilježene sa smrtno stradalim osobama, a šest s osobama koje su zadobile teške tjelesne ozljede. Uz to, po našim evidencijama, 12 osoba prošlo je s lakim tjelesnim ozljedama. Ukupno je, dakle, stradala 21 osoba - izvijestila nas je Marica Kosor, glasnogovornica Policijske uprave šibensko-kninske. Da su brojke alarmantne, slaže se i prof. dr. sc. Zdravko Peran, ovlašteni sudski vještak za promet.

- Svakako je riječ o podacima koji zahtijevaju temeljito integralno preispitivanje uzroka prometnih nesreća što su se dogodile na toj lokaciji i definiranje eventualnih podudarnosti. Naravno da je uputna, a, sudeći po brojkama, i opravdana ekspertiza prometne infrastrukture, odnosno standardne i nestandardne prometne signalizacije u funkciji sigurnosti prometa.

To je, uostalom, uobičajena metodologija identifikacije opasnih mjesta na cestama - zaključuje Peran. Ovlašteni sudski vještak za promet ne odbacuje mogućnost da pojedine lokacije bilo koje prometnice, pa tako i autoceste A1, imaju svojevrsnu mikroklimu, no radi li se u slučaju poteza Vrpolje-Sitno upravo o tome, dr. Zdravko Peran nije sklon olako potvrditi.

Za vjerodostojan zaključak, kaže, to bi trebao biti predmet stručne analize cijelog ekspertnog tima sastavljenog od stručnjaka različitih područja. Ipak, neslužbeno smo doznali da teza o specifičnoj mikroklimi tog dijela autoceste, nije za odbaciti. Nedavno je, naime, "pala u vodu" jedna optužnica Državnog odvjetništva protiv vozača koji je na autocesti kod Sitnog Donjeg prije četiri godine, zbog neprilagođene brzine i skliskog kolnika, usmrtio jednu i teško ozlijedio drugu osobu.

Senzori nisu reagirali

Nedvojbeno je, kako smo informirani, utvrđeno da je vozač sa suhog uletio na kolnik koji je u dužini od nekih 150-ak metara bio pod debelim naslagama krupe. Obližnja meteorološka postaja nije zabilježila padaline jer senzor nije reagirao budući da je krupa padala samo na relativno kratkoj dionici. Ostali dio ceste je bio posve suh. Iz istog razloga ni obavijesni portali nisu upozorili vozača na smanjenje brzine i klizav kolnik. Mikroklima te kratke dionice je, dakle, takva da vozač iz "normalne" temperature zraka može uletjeti u temperaturu ispod točke smrzavanja, odnosno iz čiste ceste bez padalina odjednom sa 130 kilometara na sat ulijeće u kišu i potpuno natopljen kolnik.

Slobodna dalmacija