U Hrvatskoj se gradi najveći hibridni park obnovljive energije,174 MW ukupne snage, investicija vrijedna 70 mil. eura

U tijeku je izgradnja sunčane elektrane Korlat instalirane snage 99 MW i priključne snage 75 MW, koja će s postojećom vjetroelektranom Korlat činiti obnovljivi hibridni energetski park. Ukupna vrijednost investicije je oko 70 milijuna eura, što je do sada najveći projekt izgradnje sunčane elektrane u Hrvatskoj.

Očekivana godišnja proizvodnja SE Korlat iznosi 165 milijuna kWh, što je dovoljno za opskrbu oko 100.000 kućanstava. Elektrana bi s radom trebala početi 2026. godine, a financira se kreditima Europske banke za obnovu i razvoj i Europske investicijske banke, uz jamstva Vlade RH. U idućoj fazi planira se instalacija baterijskog sustava za pohranu energije i dodatne sunčane elektrane snage 40 MW.

Nove elektrane pred puštanjem u rad

Pred puštanjem u komercijalni pogon nalazi se sunčana elektrana Črnkovci snage 8,5 MW, vrijedna 7,7 milijuna eura, koja će opskrbljivati oko 4.500 kućanstava. Uskoro u pogon ulazi i SE Dugopolje, trenutno najveća HEP-ova elektrana, s očekivanom proizvodnjom od 17,2 milijuna kWh godišnje.

Radovi su pri završetku na elektranama Jambrek, Radosavci, Čakovec i Lipik, a u izgradnji je i elektrana na otoku Unijama koja će uključivati baterijski spremnik te omogućiti visoku razinu energetske samodostatnosti otoka.

HEP trenutačno na mreži ima 11 neintegriranih sunčanih elektrana, a sedam ih je u izgradnji. U tijeku je novi ciklus integriranih fotonaponskih sustava na krovovima HEP-ovih objekata ukupne snage 8 MW.

Uz sunčane elektrane, provode se i veliki hidroenergetski projekti, uključujući dogradnju Hidroenergetskog sustava Senj, izgradnju malih hidroelektrana te pripremu reverzibilnih elektrana Vinodol i Blaca. Paralelno se razvijaju projekti baterijskih spremnika energije i proizvodnje zelenog vodika.

HEP intenzivno ulaže u prijenos i distribuciju električne energije radi prihvata sve većeg broja novih obnovljivih izvora. Do 2026. ulaganja u mrežu bit će dvostruko veća nego u prethodnom trogodišnjem razdoblju, a značajan dio financira se iz EU fondova.

Cilj je do 2050. godine potpuno dekarbonizirati poslovanje. Uključujući energiju iz NE Krško, već sada oko 70 posto HEP-ove proizvodnje dolazi iz izvora bez emisija CO₂.