Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović odlazi u državni posjet Švedskoj

Kolinda Grabar Kitarović, Vlada RH, Kolinda Grabar Kitarović, Kolinda Grabar Kitarović, Hrvatska zemlja, Hrvatska dijaspora, dijaspora, Kolinda Grabar Kitarović, Međunarodni dan žena, čestitka, Kolinda Grabar Kitarović, Predsjednica RH, politikantstvo, Kolinda Grabar Kitarović, SOA, Dragan Lozančić, Grabar-Kitarović, Hrvatska, predsjednica, predsjednica, Predsjednica RH, Kolinda Grabar Kitarović, Božo Ljubić, ivan vukoja, Kolinda Grabar Kitarović, Kolinda Grabar Kitarović, čestitke, dan državnosti, Kolinda Grabar Kitarović, Hrvatska, izbori, izvanredni izbori, izbori u RH, Kolinda Grabar Kitarović, Kolinda Grabar Kitarović, izvanredni izbori, prijevremeni parlamentarni izbori, Grabar-Kitarović, Grabar-Kitarović, Porezna reforma, Kolinda Grabar Kitarović, Orašje, Kolinda Grabar Kitarović, Kanada, Kolinda Grabar Kitarović, Hrvatska-Švedska, predsjednica, Kolinda Grabar Kitarović, predsjednica, Kolinda Grabar Kitarović, Dan državnosti Hrvatske, Kolinda Grabar Kitarović,  Dan pobj
Hrvatska posebno želi ojačati gospodarsku suradnju s europskom predvodnicom u inovacijama.
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović odlazi u ponedjeljak u petodnevni državni posjet Švedskoj, bogatoj i naprednoj zemlji s kojom Hrvatska želi želi osnažiti zanemarene političke i gospodarske odnose.

Do uzvratnog posjeta na najvišoj razini dolazi četiri godine nakon što je u Hrvatskoj bio švedski kralj Carl Gustaf XVI. i nešto više od mjesec dana od posjeta Švedskoj ministra vanjskih poslova Davora Ive Stiera.

Dosad je od šefova hrvatske države u Švedskoj bio jedino predsjednik Mesić 2003. godine, ali to je bio posjet radnog karaktera.

Zagreb i Stockholm partneri su u EU-u, a Hrvatska, članica Unije od 2013., želi s nordijskim zemljama intenzivirati zanemarene bilateralne odnose, a ne samo održavati veze u okviru europskih institucija i sastanaka u Buxellesu.

Hrvatska posebno želi ojačati gospodarsku suradnju s europskom predvodnicom u inovacijama, po uzoru na najveću hrvatsku ICT kompaniju u švedskom vlasništvu Ericsson Nikola Tesla koja zapošljava 3000 ljudi.

S najvišim švedskim dužnosnicima, poslovnim ljudima i znanstvenicima te s predstavnicima Hrvata, Grabar Kitarović će se susresti tijekom petodnevnog putovanja u Stockholm, Goteborg, Malmo i Lund.

U švedskoj prijestolnici razgovarat će s kraljem Gustafom XVI. i kraljicom Silvijom, premijerom Stefanom Lofvenom, predsjednikom parlamenta Urbanom Ahlinom, a u vojnom centru u Kungsängenu s ministrom obrane Peterom Hultqvistom.

U predsjedničinu uredu najavili su i sastanak s Marcusom Wallenbergom, članom moćne obitelji financijaša i bankara, suvlasnika velikih kompanija poput Electroluxa, Ericssona i Saaba.

Predsjedničini suradnici kažu da tema neće biti borbeni zrakoplovi Gripen, koje proizvodi Saab, a spominjani su kao jedna od opcija za modernizaciju hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

Vlada i predsjednica, ujedno vrhovna zapovjednica oružanih snaga, trebali bi do kraja godine donijeti odluku o nabavi novih zrakoplova koji bi trebali zamijeniti zastarjele ruske MIG-ove 21.

Iskustva Švedske, koja nije članica Sjeveroatlantskog saveza i od ljeta ponovno uvodi obvezno služenje vojnog roka, mogla bi biti zanimljiva hrvatskoj vladi desnog centra i predsjednici koji podupiru ideju o nekom obliku vojne obveze ukinute 2008.

Švedska, koja nije iskusila oružani sukob na svom teritoriju više od dva stoljeća, ukinula je vojnu obvezu 2010. jer se činila nepotrebnom, a na ponovno uvođenje odlučila se ove godine zbog pogoršanja sigurnosne situacije u Europi, posebno pojačane demonstracije vojne moći Rusije.

Tema političkih razgovora bit će i migracije, jedno od najspornijih pitanja oko kojeg nema suglasnosti između članica EU-a. Švedska, zemlja od deset milijuna stanovnika, u povijesnom je migrantskom valu 2014.-2015. primila 244.000 tražitelja azila, najviše u Europi po glavi stanovnika. Hrvatska je bila isključivo tranzitna zemlja na tzv. balkanskoj ruti, glavnom pravcu za dolazak izbjeglica i migranata s Bliskog istoka u bogate zemlje zapadne Europe.

Prošle je godine u Švedsku stiglo samo 30.000 migranata, pošto je u ožujku 2016. balkanska ruta zatvorena, a Švedska, nakon desetljeća velikodušne useljeničke politike, uvela granične kontrole i oštre propise o davanju azila.

Posjet Švedskoj ima snažnu gospodarsku dimenziju, pa će se u Goteborgu održati poslovni forum na koji dolaze čelnici petnaestak hrvatskih tvrtki, poput Ericssona Nicole Tesle, Dalekovoda, Montinga, Gredelja i Tehnike. Predsjednica će u tom gradu obići i znanstveni park Lindholmen, a u Stockholmu studio Ericssona.

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, ukupna robna razmjena između Hrvatske i Švedske u 2016. iznosila je 255,7 mil EUR, 43 posto više u odnosu na 2015. Izvoz u Švedsku bio je 125,3 mil EUR, što je rast od 78,2 posto prema prethodnoj godini i predstavlja 1,02 posto ukupnog hrvatskog izvoza. Uvoz iz Švedske u 2016. iznosio je 130,4 mil EUR, 20,2 posto više nego 2015. i čini 0,66 posto ukupnog hrvatskog uvoza.

Hrvatska najviše izvozi putničke i izletničke brodove, trajekte i slična plovila, montažne zgrade, električne transformatore, pokućstvo i cement, a uvozi telefonske aparate, vučna vozila, motorna vozila za prijevoz robe i odašiljače za radiodifuziju i televiziju.

Grabar-Kitarović će se na svim postajama petodnevne turneje po Švedskoj susreti i s predstavnicima Hrvata kojih je, prema hrvatskim izvorima, između 35.000 i 40.000.Oni su u prošlom stoljeću stigli u tri vala - 60-tih godina kao ekonomski, a 70-tih kao politički migranti te 90-tih bježeći pred ratom u BiH.

Hina