Pismo mrtvom ocu: Nema granice i unije koja može podijeliti Hrvate Hrvatske i Herceg Bosne

Pismo mrtvom ocu: Nema granice i unije koja može podijeliti Hrvate Hrvatske i Herceg Bosne

Dragi moj tata prije par dana je bio tvoj dan, ali i dan svih istinskih Hrvatskih domoljuba ma gdje oni živjeli. Hrvatska je slavila Dan pobjede, i taj dan je trebao biti dan sjećanja na one dane ponosa i slave kada je naša domovina zahvaljujući domuljubima oslobađana od veliko srpske agresije.

Nažalost dragi tata i taj dan smo gledali politička prepucavanja, i opet su neki političari pljunuli u sve ono sveto što predstavlja taj veliki Dan pobjede.

Ipak dragi tata narod je ostao dostojan, i veliku pobjedu proslavio u Čavoglavama. Malo mjesto koje na Dan pobjede okupi preko 100.000 domoljuba simbol je slobodne Hrvatske, premda mnogi to pokušavaju skriti i zataškati.

Dragi tata ove godine sam i ja bila u Čavoglavama, i sretna sam što sam bila dio tog narodnog veselja sa svim ostalim domoljubima. Nagovarala sam i mamu da pođe, ali ona jednostavno kaže da su dani njenog veselja prošli kada si nas ti napustio. Zbog toga njenog stava bila sam pomalo i tužna, ali znam da je to istina koja je boli sve ove godine.

Istina je i da u slobodnoj Hrvatskoj još uvijek žive ponosni ljudi koji imaju dostojanstvo i koji neće nikada zaboraviti žrtve koje su pale za tu slobodu. Hrvatski domoljubi će svoj barjak ponosno nositi sve dok su to u stanju, a kada to više ne budu mogli ostavit će ga svojoj djeci u amanet. Tvoj barjak dragi tata sada ja nosim, i ponosna sam što sam kćerka čovjeka koji je za ovu državu dao ono najvrijednije što je imao.

Taj barjak nosit ću dok sam živa, i nadam se da ću ga ja nekada ostaviti svojoj djeci, kao što ću im ostaviti i uspomenu na djeda koji je bio heroj i koji je dao život da oni uživaju u slobodi.

Dragi tata Čavoglave i Dan pobjede su pokazali da su naša Hrvatska i naša Herceg Bosna još uvijek jedno tijelo. Nema granice i unije koja može podijeliti Hrvate  Hrvatske i Herceg Bosne, i s tom činjenicom sam se vratila iz Čavoglava u Hercegovinu.

Eto toliko dragi tata, do slijedećeg puta voli te tvoje jedino zlato.

HERCEGOVINA.info