Ovo je najplaćenije zanimanje u Hrvatskoj, plaća veća od 3500 eura

Anesteziolozi, piloti, IT arhitekti, "lead developeri" i liječnici predvode ljestvicu najplaćenijih zanimanja u Hrvatskoj te su njihova primanja daleko iznad državnog prosjeka, dok su najpotplaćeniji radnici oni u uslužnim i pomoćnim zanimanjima, kao što su šivači i frizeri, analiza je portala MojPosao.

Prema podacima servisa MojaPlaća, u 2025. godini je prosječna mjesečna neto plaća, s uključenim dodacima na plaću, u Hrvatskoj iznosila 1.538 eura. Medijalna plaća, pak, iznosila je 1.430 eura, što znači da više od polovice zaposlenih prima plaću nižu od prosjeka, prenosi Hina. 

"U posljednjih pet godina zabilježena je i najmanja razlika između prosječne i medijalne plaće. To upućuje na zaključak da su primanja zaposlenika s nižim plaćama rasla većom brzinom smo sve bliže točki u kojoj najveći broj građana ostvaruje primanja bliska prosjeku", navodi se u analizi.

Najveći dio zaposlenih u Hrvatskoj, njih 38 posto, i dalje se nalazi u platnom razredu od 1.000 do 1.500 eura mjesečno. Plaću manju od 1.000 eura u 2025. godini primalo je 12 posto građana.

Anesteziolozi prosječno zarađuju više od 3.600 eura mjesečno, šivači ni 900

Anesteziolozi, piloti, IT arhitekti, "lead developeri" i liječnici predvode ljestvicu najplaćenijih zanimanja u Hrvatskoj te su njihova su primanja daleko iznad državnog prosjeka. Konkretnije, anesteziolozi prosječno zarađuju oko 3.657 eura mjesečno, piloti 3.246 eura, a IT arhitekti 2.823 eura. Među onima s najvišim plaćama su i liječnici s prosječnom zaradom od 2.729 eura, pokazala je analiza.

Na drugom kraju spektra, najpotplaćeniji radnici u Hrvatskoj su oni u uslužnim i pomoćnim zanimanjima. Šivači u prosjeku mjesečno zarađuju 864 eura, frizeri 962 eura, čistači oko 963 eura, a krojači i spremačice oko 984 eura.

Gledano prema djelatnostima, i dalje vrh ljestvice po visini plaća drži IT industrija, pri čemu prosječna primanja u tom sektoru iznose 1.789 eura, što je oko 16 posto iznad nacionalnog prosjeka. 

Iznadprosječne plaće bilježe i financije i osiguranje, s prosječnim primanjima od 1.622 eura, što je pet posto više u odnosu na nacionalni prosjek od 1.538 eura. Slično je i sa sektorom proizvodnje, prijenosa i distribucije energije, nafte, vode i otpada, u kojem je prosječna plaća lani iznosila 1.632 eura, kao i građevinarstvu, arhitekturi i nekretninama, s prosjekom od 1.612 eura.

S druge strane, plaće nešto ispod nacionalnog prosjeka zabilježene su u javnoj upravi, državnoj službi i lokalnoj administraciji, koje su lani prosječno iznosile 1.526 eura. U transportu, logistici, skladištenju i poštanskim uslugama, kao i djelatnosti zdravstva i socijalnog rada prosječne plaće lani su iznosile po 1.506 eura. Nešto osjetnije ispod nacionalnog prosjeka, za osam posto i plaćom od 1.412 eura nalaze se obrazovanje i znanost.

Država najviše dizala plaće

Gledano prema tipu vlasništva, najveći rast plaća zabilježen je u javnoj i lokalnoj samoupravi, gdje su primanja porasla za 20 posto, te u državnim tvrtkama, za 18 posto. Unatoč tome, najviše plaće i dalje se isplaćuju u privatnim tvrtkama u pretežno stranom vlasništvu, gdje prosječna primanja iznose 1.686 eura, što je 10 posto iznad nacionalnog prosjeka.

Razlike su vidljive i s obzirom na veličinu poslodavca, pa su tako u mikro poduzećima s do deset zaposlenika plaće u 2025. iznosile 1.383 eura, uz rast od 14 posto u odnosu na godinu ranije. Prosječne plaće u malim i srednjim tvrtkama, koje najčešće zapošljavaju između 20 i 50 radnika, kreću se oko nacionalnog prosjeka, pokazala je analiza.

S druge strane, zaposlenici u velikim tvrtkama s više od 1.000 zaposlenih ostvaruju plaće koje su pet iznad prosjeka, a u odnosu na godinu ranije porasle su u prosjeku za 16 posto.