Okrugli stol: 'Je li Hrvatska bila agresor u ratu u BiH?'

Moderator okruglog stola bio je dr. Nino Raspudić, kolumnist Večernjeg lista, a sudjelovali su dr. Ivo Lučić, Hrvatski institut za povijest, dr. Mate Granić, bivši ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske, prof. dr. Mladen Ančić, Sveučilište u Zadru i dr. Zlatko Hasanbegović, Institut za društvene znanosti "Ivo Pilar".

- Prema optužnici u Haagu protiv šestorice Hrvata iz BiH, Herceg-Bosne i svih članova HDZ-a i HVO-a optuženo je gotovo 90 posto Hrvata u BiH. Optužnica uključuje zločinački pothvat, jer se za njih navodi da su formirali Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu zbog činjenja zločina. Optužnica protiv Hrvata je apsurdna i nelogična i nadam se da će biti dovoljno poštenja i pameti u Haškom sudu pa neće prihvatiti takvu nelogičnu optužnicu - kazao je na početku Ivo Lučić.

"Hrvatska nije bila agresor u BiH"

- Trebalo je na Haškom sudu naći paralelu zločinačkom pothvatu Slobodana Miloševića i onda se našla paralela u zločinačkom pothvatu u Hrvatskoj i BiH - rekao je Mladen Ančić. - Nitko živ ne može predvidjeti kako će glasiti presuda za šestoricu Hrvata - rekao je Ančić. - Ovo što radi Haški sud nema veze s onim što rade povjesničari. Haški sud radi na ostvarivanju političkih interesa - kazao je Ančić

- Povijest pišu povjesničari i služe se raznim izvorima, a Haški sud će biti samo jedan od izvora. Prije presude mi je teško govoriti o toj temi jer sam sudionik događaja. Hrvatska nije bila agresor u BiH - kazao je Mate Granić i dodao da je Hrvatska podržala samostalnost BiH i prva je uputila veleposlanika u Sarajevo. Kazao je da je prvo mjesto koje je bilo uništeno bilo hrvatsko selo Ravno. Istaknuo je i da je Hrvatska primila veliki broj izbjeglica iz BiH. - Sve inicijative o zaustavljanju sukoba dolazile su iz Hrvatske - rekao je Granić i dodao da je Hrvatska podržala sve tri mirovne inicijative za BiH.

- Kada su Bošnjaci u BiH bili na koljenima, mi smo dali inicijativu za Splitsku deklaraciju. Bila je naša izvedba, a Amerikanci su bili prisutni. Cijeli proces da se dođe do Daytona bila je inicijativa Hrvatske - rekao je Granić.

"Taj rat povela je srpska politika i JNA"

- Rat u BiH pa i hrvatsko-bošnjački rat treba staviti u širi kontekst rata u Jugoslaviji. Taj rat povela je srpska politika i JNA. To je temeljna činjenica koja kreira stvarnost - kazao je Zlatko Hasanbegović te dodao da su svi ostali događaji i akteri proizašli iz te temeljne činjenice. - Sada se pojavljuju i bizarne konstrukcije koje na tezu o tzv. hrvatskoj agresiji na BiH postavljaju tezu s obzirom na unutarnju strukturu BiH da se ne može uopće govoriti o agresiji na BiH. Pojavljuju se teze da je RS legitimna i legalna tvorevina od samog početka i da nije sredstvo velikosrpske politike - kazao je Hasanbegović i dodao da međunarodna zajednica u svim prijedlozima prihvaća tezu o etničkoj podjeli BiH.

- Važan je za razumijevanje hrvatske politike u BiH i osebujan pogled predsjednika Franje Tuđmana na ukupno rješenje hrvatsko-srpskih odnosa, u kojem je središnje mjesto bila BiH. Prije rata je vjerovao da je jedna od opcija za trajno rješenje hrvatskog-srpskih odnosa i neka vrsta podjele BiH - rekao je Hasanbegović. - S druge strane je Tuđman državnik sa instinktom za stvarnost i prilagodbom toj stvarnosti. Tuđman je prihvatio nezavisnost BiH. Shvatio je da je to u tom trenutku jedino realno rješenje - kazao je Hasanbegović. - Na sastancima u Karađorđevu i Tikvešu ništa se nije moglo dogovoriti - rekao je Hasanbegović.

- Glavni uzroci političkih sukoba pa poslije i rata u bivšoj Jugoslaviji je u ideološkom konstruktu koji je nasilno nametnut i nije mogao preživjeti demokratske promjene - rekao je Ivo Lučić.

"Mislim da je Franjo Tuđman jedan od najoklevetanijih ljudi u Europi"

- Mislim da je Franjo Tuđman jedan od najoklevetanijih ljudi u Europi - rekao je Lučić te dodao da je Tuđman, kada je spominjao dogovor sa Srbima, želio spriječiti rat i krvoproliće. - Sada je podjela u BiH daleko dublja nego što bi bila po prijedlozima koje je Tuđman davao 1991. i 1992. godine - kazao je Lučić.

- Najrealističnija politiku u BiH 90-ih vodio je Franjo Tuđman - rekao je Mladen Ančić. - Danas je problem što vas ljudi u Sarajevu uvjeravaju da ne možete biti Hrvat u Sarajevu, nego možete biti 'Bosanac' - rekao je Ančić i dodao da je 90-ih godina BiH bila raspadnuta jer je društvo bilo podijeljeno.

- U siječnju 1993. godine Hrvatska je prvo izgubila status žrtve koji je imala zbog rata u Hrvatskoj, izgubila je naklonost Njemačke i bila milimetar od dobivanja sankcija. U tom slučaju ne bi bilo ni Hrvata u BiH, ali ne bi preživjela ni Hrvatska - kazao je Granić na pitanje zašto je transformirana Herceg-Bosna.

"Tuđman je bio vrlo pragmatična osoba"

- Tuđman je bio vrlo pragmatična osoba i vjerni saveznik SAD-a u stvaranju mira. Tada je trebalo zaustaviti sukob Hrvata i Bošnjaka, zbog čega je prijetio opstanak i Hrvata i BiH, kao i Hrvatske kao države - rekao je Granić. - Glavni cilj bio je zaustaviti rat u dogovoru s Amerikancima i rezultat toga je Washingtonski sporazum - kazao je Granić koji je dodao da je kantonalno rješenje trebalo biti na cijelom području BiH. Smatra i da Hrvati u BiH nisu dobro iskoristiti svoju poziciju 90-ih godina.

- Rat nije počeo zbog podijeljenog društva nego zbog provedbe velikosrpske politike, čiji centar je bio u Beogradu - kaže Hasanbegović te dodaje da je podijeljeno društvo bilo u Makedoniji, ali tamo nije tada bilo rata.

- Vlast u BiH se nije raspala, jer su sve institucije i dalje egzistirale. Za Ujedinjenje narode je to bila legitimna i legalna tvorena. I Herceg-Bosna je u zaglavlje stavljala Republika Bosna i Hercegovina - kazao je Hasanbegović i dodao i da je za Hrvatsku BiH bila legitimna i legalna jer je u Zagrebu bio veleposlanik BiH.

Čeka se pogodan trenutak za objavljivanje presude

- Bez neovisnosti BiH i referenduma o nezavisnosti ne bi danas bilo ništa ni od Republike Hrvatske - rekao je Ivo Lučić. - U BiH nisu bile samo tri zaraćene strane, Hrvati, Srbi i Bošnjaci, nego je tu bila i međunarodna zajednica kao četvrta - kazao je Lučić.

- Presuda šestorici Hrvata na Haškom sudu sad će tek biti prvostupanjska i na nju će sigurno biti uložena žalba. Haški sud je na posljednjem mjestu pravosudna instanca koja donosi presude na temelju prava i pravde. U statutu suda piše da je njihov zadatak pomirenje naroda na prostoru bivše Jugoslavije - kazao je Mladen Ančić te dodao da presuda neće imati gotovo nikakvog utjecaja na BiH, "jer tamo ništa ne može učiniti veću štetu od one što je već učinjena".

Hasanbegović je kazao da je presuda šestorici Hrvata iz BiH već napisana, ali se ne objavljuje "jer se čeka pogodan trenutak". - Precjenjuje se uloga Haškog suda, to je već završena priča - kazao je Hasanbegović te dodao kako ta presuda neće imati nikakvog učinka jer učinka nisu imale ni prijašnje presude.

Vecernji list