Odabir zvanja: Što se isplati studirati?

studenti, studentice, fakultet, fakultet, bolonjski sustav, stipendije, Tomislavgrad, stipendije, Čitluk, stipendije, studenti, stipendije, Elektroprivreda HZHB, JP Elektroprivreda HZ HB, JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, Tomislavgrad, stipendije, studentski zbor, tečajevi, studenti, Studentski rad , Uprava za indirektno oporezivanje, Porez na prihod , županijske stipendije, Vlada HB županije, studenti, stipendije, županijske stipendije, pravo na stipendiju, Tomislavgrad, studenti, studiranje

Pri odabiru fakulteta većina maturanata razmišlja isplati li se upisati pojedini studijski program s obzirom na financijsku komponentu prilikom zapošljavanja. Ovdje valja napomenuti kako je još uvijek, premda su ispiti državne mature već u tijeku, moguće aplicirati na pojedine studije, ali samo u okvirima zadanim već prijavljenim ispitima državne mature.

Ako se za neki studijski program zahtijeva dodatna provjera posebnih znanja, vještina i sposobnosti, rok za prijavu propisat će visoko učilište, dok je za ostale studijske programe rok za prijavu 5. srpnja 2010. - Potrebno je razlikovati pojmove zvanja i zanimanja. Zvanje je u osnovi naziv ili titula koju stječemo svojim školovanjem i obrazovanjem prema nekom programu koji smo upisali i odabrali (npr. profesor ili dipl. pravnik, ili ekonomist i slično).

No zanimanje je ono što ćemo raditi u svojoj daljnjoj poslovnoj karijeri, u suštini zanimanje je skup zadaća i poslova koje ćemo obavljati (npr. direktor, voditelj prodaje, glasnogovornik, organizator proizvodnje i slično). Prema Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja postoji oko 400 osnovnih grupa zanimanje te gotovo 7000 raznoraznih zanimanja.

Poslodavci pri zapošljavanju polaze od zanimanja, dakle poslova i zadaća koje će osoba obavljati, a onda se gleda koje zvanje je potrebno za takvo zanimanje – uvodi nas u temu Renato Jerončić iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ispostava Split, te nastavlja.

- Međutim, neka zvanja i zanimanja jednostavno se podudaraju, tako će liječnik raditi u bolnici, profesor u školi, ali i ne mora tako biti. Netko tko je završio studij kao doktor medicine može biti i izvrstan ravnatelj/direktor bolnice ili jednostavno vrhunski prodavač medicinske opreme ili lijekova, dok profesor, recimo hrvatskog jezika, može biti izvrstan glasnogovornik – objašnjava Jerončić.

Kako saznajemo od Vedrana Mornara, dekana FER-a, najprimamljiviji smjerovi su građevinarstvo, pravo, politologija, psihologija, novinarstvo, elektrotehnika i informacijska tehnologija uz računarstvo, potom prometne znanosti, učiteljski studij, dok posljednje mjesto top deset zauzima studij socijalnog rada. Svi ovi studijski programi održavaju se pri Zagrebačkom sveučilištu.

Međutim, najveća konkurencija je ipak za zvanje psihologa, gdje se na Hrvatskim studijima i Filozofskom fakultetu za jedno mjesto bori oko 40 prijavljenih, dok je omjer za učiteljski program čak 1:50. Za razliku od zagrebačke ekonomije gdje se 20-ak studenata natječe za jedno mjesto, najveći omjer ekonoma je u Rijeci, njih više od 40, dok je splitska situacija 1:30.

- Bitno je naglasiti da će prirodni resursi (potencijali), kapital i niske vještine rada biti od niskog značenja za blagostanje. To znači u glavnim djelatnostima poslovanja kao ICT, biotehnologija, zdravstvo/medicina, kultura, obrazovanje te turizam i ugostiteljstvo. U sljedećih desetak godina određena su tri ljudska kapitalno-intenzivna sektora (proizvodnja visoke tehnologije, servisiranje drugih tržišta i zdravstvo/edukacija) koja će imati ukupan udjel u rastu zaposlenosti od 75 posto.

Ne može se očekivati novih neto poslova u proizvodnji do 2015. godine. Poslovi izgubljeni u tradicionalnim proizvodnim područjima bit će nadoknađeni u područjima visoke tehnologije te ostalih uslužnih djelatnosti. Dakle, više od 75 posto zaposlenosti bit će u raznim uslužnim servisima do 2020. godine – upozorava Jerončić.

slobodna dalmacija