Od danas Hrvatska predsjeda Europskom unijom

EU i Velika Britanija, Velika Britanija, Velika Britanija,Europska unija, eu, Europska unija, Velika Britanija,  izlazak iz EU-a, referendum, Europska unija, Velika Britanija,Europska unija, BREXIT, BREXIT, funta, euro, BREXIT, potpisivanje peticije, referendum, BREXIT, Nexit, Europska unija, Dexit, bundestag, Njemačka, referendum, BIH, Europska unija, BIH, Europska unija, BIH, Europska unija, Hrvati u BIH, Europska unija, BIH, Europska unija, Donald Tusk, Europsko vijeće, Europska unija, BREXIT, BREXIT, Europska unija, Velika Britanija,Europska unija, BREXIT, Europski parlament , EU27, Jean-Claude Juncker, eu, Turska i Nizozemska, konferencija, Mostar, Europska unija, Velika Britanija,Europska unija, EU i Velika Britanija, Velika Britanija,Europska unija, BREXIT, BIH, Europska unija, eu, BREXIT, Dan Europe, eu, vijeće europe, Hrvatska, predsjedanje

S prvim minutama siječnja Hrvatska je preuzela šestomjesečno rotirajuće predsjedništvo Vijećem Europske unije, šest i pol godina nakon što je postala članicom EU.

Početak predsjedanja bit će službeno obilježen 9. siječnja 2020. dolaskom članova Europske komisije u Zagreb i koncertom u Hrvatskom narodnom kazalištu.

Međunarodno otvaranje hrvatskog predsjedanja bit će 15. siječnja koncertom u Bruxellesu, na dan međunarodnog priznanja Hrvatske i mirne reintegracije Podunavlja.

Sastanak povjerenika Europske komisije na čelu s predsjednicom Ursulom von der Leyen i hrvatske vlade održat će se 9. siječnja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu.

Za potrebe predsjedanja uređen je dosad nedovršeni dio NSK-a, koji će biti središte hrvatskog vođenja Europske unije. U novouređenom prostoru koji je pretvoren u moderni kongresni centar na raspolaganju je velika dvorana od 550 četvornih metara, osam manjih dvorana za 60 do 80 ljudi, press centar i blagovaonica za delegate. Ondje su i prevoditeljske i televizijske kabine, videozidovi i ambulanta.

Predsjedanje je prigoda da se zemlja predstavi u što boljem svjetlu europskoj javnosti te da se za europske teme senzibilizira domaća javnost.

Briselski dopisnici

U Hrvatsku 8. siječnja stiže šezdesetak utjecajnih briselskih dopisnika iz svih zemalja članica. Riječ je o uobičajenoj praksi da svako predsjedništvo na početku svoga mandata poziva skupinu dopisnika kako bi im predstavili prioritete i program predsjedanja i upoznali ih sa znamenitostima zemlje.

U političkom dijelu posjeta novinari će tijekom boravka u Zagrebu razgovarati s premijerom Andrejom Plenkovićem i s nekoliko ministara, a nakon toga posjeti će Plitvice, Rijeku i Opatiju.  

"Snažna Europa u svijetu punom izazova", slogan je koji je Hrvatska izabrala za predsjedanje Vijećem EU-a.

Šestomjesečni program predsjedanja utemeljen je na četiri prioritetna područja: Europa koja se razvija; Europa koja povezuje; Europa koja štiti i Europa koja je utjecajna.

Tijekom hrvatskog predsjedanja održat će se oko 1400 sastanaka na raznim razinama, većinom u Bruxellesu. Sastanci na ministarskoj razini u travnju i lipnju bit će u Luxembourgu. Već desetljećima je ustaljena praksa da se svi ministarski sastanci tijekom tri mjeseca u godini - travnju, lipnju i listopadu - održavaju ondje.

U Hrvatskoj će se održati ukupno 161 događaj, od čega dvije trećine u Zagrebu. Najvažniji među njima i vrhunac predsjedanja bit će neformalni sastanak na vrhu EU-a i zapadnog Balkana 7. svibnja u Zagrebu.

Osam neformalnih sastanaka Vijeća EU-a bit će u Zagrebu, tri u Splitu i jedno u Opatiji.

Predviđeno je i devet ministarskih konferencija od kojih će pet biti u Zagrebu a četiri izvan Zagreba.

Dio događanja planirao se održati i u Slavoniji, međutim zbog nedostatka smještajnih kapaciteta i dvorana od toga se odustalo. Stoga će se u Osijeku održati neki stručni sastanci koji ne zahtijevaju veliku logističku potporu.

Planirano je i niz konferencija, o zaštiti potrošača, o obrambenoj industriji, presađivanju organa, kohezijskoj politici, migracijama, demografskim izazovima, turizmu, o Europskom socijalnom fondu, te prometnoj infrastrukturi.

Za potrebe predsjedanja edukaciju je prošlo ukupno 850 ljudi. Izobrazbu u tri ciklusa prošli su i ministri u vladi - tečaj tajništva Vijeća Europske unije, tečaj javnog govora, te tečaj vođenja sastanaka i pregovora.

Novi ciklus

Vijeće Europske unije koje se nekad zvalo Vijeće ministara jedno je od dva zakonodavna tijela EU-a, koje čine ministri u vladama zemalja članica. Vijeće se sastaje u različitim konfiguracijama ovisno o temi o kojoj se raspravlja i odlučuje, poput Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo, Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove itd.

Svim konfiguracijama Vijeća predsjeda resorni ministar iz zemlje predsjedateljice, osim Vijeća za vanjske poslove, kojim predsjeda visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku. 

Predstavnik zemlje predsjedateljice predsjeda i sastancima radnih i stručnih skupina koje djeluju u Vijeću EU-a. Postoji dvjestotinjak specijaliziranih radnih skupina i odbora koji rade na pripremama sastanaka Vijeća.

Usvajanjem Lisabonskog ugovora, koji je uveo funkcije stalnog predsjednika Europskog vijeća i visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku, rotirajuće predsjedništvo je izgubilo na vidljivosti, ali ipak ima svoju težinu jer predsjedavajuća zemlja vodi pregovore o usklađivanju zakonodavnih prijedloga u institucijama EU-a. 

Hrvatsko predsjedanje dolazi na samom samom početku novog institucionalnog i zakonodavnog ciklusa Unije, započetog formiranjem novog sastava europskih institucija. Kao najvažnije zadaće koje stoje pred Unijom sljedećih mjeseci su dogovor o sedmogodišnjem proračunu, sporazum o budućim odnosima s Velikom Britanijom, Konferencija o budućnosti Europe, zakonodavni okvir za borbu protiv klimatskih promjena.

Prioriteti

Hrvatska vlada je 27. prosinca usvojila detaljan i temeljit program predsjedanja Vijećem Europske unije. 

Osim četiri krovna prioriteta, u programu hrvatskog predsjedanja razrađeni su i prioriteti za svih deset konfiguracija Vijeća EU-a.

U okviru prvog prioriteta Europa koja se razvija, hrvatsko će se predsjedništvo "zalagati za ujednačen, održiv i uključiv rast Unije koji uzima u obzir posebnosti i potrebe svih država članica, njihovih regija i građana", stoji u programu.  

U drugom prioritetu Hrvatska će poticati politike usmjerene na infrastrukturno povezivanje Unije i na zbližavanje njezinih građana, ponajprije kroz obrazovanje, kulturu i sport. U EU-u postoje velike razlike u kvaliteti infrastrukture i pokrivenosti prometnim, energetskim i telekomunikacijskim te digitalnim mrežama, što sputava njezin napredak i globalnu konkurentnost. 

Djelovanje hrvatskog predsjedništva u trećem prioritetu bit će usmjereno na daljnju izgradnju Unije kao prostora slobode, sigurnosti i pravde zasnovanog na zajedničkim vrijednostima, demokraciji i vladavini prava. To uključuje jačanje unutarnje sigurnosti, bolju zaštitu vanjskih granica, postizanje pune interoperabilnosti informacijskih sustava, podizanje otpornosti na vanjske ugroze te hibridne i kibernetičke prijetnje.

"Hrvatsko predsjedništvo zalagat će se za nastavak dosljedne, djelotvorne i vjerodostojne politike proširenja, kao uloga u stabilnost, sigurnost i daljnji gospodarski razvoj i povezanost europskog kontinenta", kaže se u dokumentu u dijelu koji se odnosi na prioritt pod nazivom Utjecajna Europa.

Ističe se da su promicanje europskih vrijednosti, jačanje multilateralizma i europske sigurnosne i obrambene suradnje te provedba ciljeva iz Programa Ujedinjenih naroda za održiv razvoj 2030., glavne odrednice vanjskog djelovanja Unije te da se njezina  vjerodostojnost u međunarodnim odnosima odražava i kroz odgovoran pristup prema vlastitom susjedstvu, istočnom i južnom, uključujući jugoistok Europe (zapadni Balkan).