Kolinda srušila 'Nikoga': Ona je najpozitivniji hrvatski političar

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno početkom veljače, pokazuje učinke najnovijih zgusnutih događaja na političkoj sceni na stranački rejting i percepciju političkih aktera, objavljuje N1 Televizija.

Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara došlo je do promjene. Nakon pet mjeseci predsjednica Grabar Kitarović je najpozitivnija domaća politička osoba za 19,2 posto hrvatskih građana (u odnosu na siječanjskih 18,4 posto). Na drugom se mjestu nalazi "Nitko" (niti jedan političar) s izborom od 18,7 posto (prema prošlomjesečnih 21,2 posto). Premijer Plenković se zadržao na trećem mjestu s 10,9 posto izbora (u siječnju 11,3 posto).

Slijedi Božo Petrov s 5,2 posto, Ivan Sinčić s 4,6 posto i Ivan Pernar s 4 posto izbora. Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Tonino Picula (3,8 posto), Anka Mrak Taritaš ( 2,9 posto), Davor Bernardić (2,8 posto) i Zoran Milanović (2,1 posto).

Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Plenković s izborom od 21,1 posto (prije mjesec dana 20,7 posto). Drugo mjesto dijele "svi političari" kao zasebna kategorija odgovora s izborom od 12,9 posto (prije mjesec dana 13,3 posto).
Na trećem je mjestu Davor Bernardić s izborom od 9,5 posto (prema siječanjskih 8,3), a slijedi Milorad Pupovac sa 7,9 posto (prije mjesec dana 6,7 posto). Zlatko Hasanbegović je peti sa 6,1 posto izbora (prije mjesec dana 6,6 posto). Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Tomislav Karamarko (3,2 posto), Ivan Pernar (3,1 posto), Kolinda Grabar Kitarović (2,4 posto), Zoran Milanović (2,3 posto) i Milan Kujundžić (1,6 posto).

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 21,1 posto građanki/građana u odnosu na 20,9 posto iz siječnja. U ovomjesečnom istraživanju 67,7 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 67,3 posto iz siječnja. Kakav je smjer zemlje ne zna 11,1 posto građana/ki.

Najveći udio društvenih optimista bilježi se među glasačima HDZ-a i iznosi 52,3 posto (u siječnju 60,0 posto), dok je među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a taj udio znatno niži i iznosi 15,4 posto. Među glasačima vodeće oporbene stranke, SDP-a udio društvenih optimista je značajno niži i iznosi svega 6 posto, dok je među glasačima Mosta njih 6,1 posto, a Živog zida 3,6 posto.

azina potpore politici Vlade RH u petnaestom mjesecu njezina mandata iznosi 34,3 posto (prema 34,6 posto iz prethodnog mjerenja u siječnju). Kad je riječ o ne podršci politike Vlade u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 49,1 posto (u siječnju je iznosila 49,0 posto). Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu koja u ovomjesečnom istraživanju iznosi 2,23 (prije mjesec dana ocjena je bila 2,22). Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,01), dok je najniža ocjena zabilježena među glasačima stranke Glas (1,33).
Predsjednica republike je za svoj rad dobila stabilnu trojku, odnosno 3,25 (u odnosu na 3,18 koliko je izmjereno početkom siječnja). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 1,96 (u siječnju 1,98).