Izgleda da je nekima cilj Hrvate odvesti što dalje od Hrvatske

Franjo Tuđman, kardinal bozanić, Josip Bozanić, božićna poruka, Kardinal Bozanić i, kardinal, branitelji, molitva za branitelje, Kardinal Josip Bozanić, Kardinal Josip Bozanić, Zoran Milanović, Kolinda Grabar Kitarović, dan državnosti, Kardinal Josip Bozanić, sveta stolica, Papa Franjo, Kardinal Josip Bozanić, poruka kardinala Bozanića, religija, vjera, marija bistrica, Josip Bozanić, kardinal bozanić, Kardinal Josip Bozanić
...koju u crkvi svetog Marka na Gornjem Gradu služi zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

Kardinal Bozanić je, kako javlja HRT u svojoj je propovijedi naglasio kako su najveći problemi hrvatskog društva iseljavanje stanovništva te korupcija.

- Demografska kretanja su zabrinjavajuća. Naša se zemlja u Europi nalazi među zemljama s najlošijom demografskom slikom, poručio je.

Istaknuo je kako je Hrvatskoj hitno nužno potrebna kvalitetna pronatalitetna politika oko koje se mora postići opći nacionalni konsenzus koji mora biti iznad interesa političkih stranaka i interesnih lobija.Rekao je kako je svakim danom sve bolnije vidjeti hrvatske građane koji napuštaju zemlju.

- Raznim proročištima predstavlja se Hrvatsku kao mjesto gdje se može živjeti. Ispraznim riječima ljudima se baca pijesak u oči, rekao je.

Medije je optužio da se natječu tko će bolje Hrvatsku prikazati kao zemlju u kojoj se ne može živjeti.

- Izgleda da je nekima cilj Hrvate odvesti što dalje od Hrvatske, naglasio je Bozanić.

Hrvatima je poručio kako moramo osvijestiti da nigdje u svijetu nema mjesta ljepšeg za život.

- Čuvajmo Hrvatsku, brinimo se o njoj. Kardinal je govorio i o korupciji kao društvenom zlu koje nesmetano raste i duboko se ukorijenilo u našoj zemlji - u politici, poduzećima, društvu. U tom je kontekstu rekao i kako se na trenutke stječe dojam da je to podržavan sustav, kazao je.

Rekao je i da ima puno zakona koji svojom neusklađenošću pogoduju zakonskoj korupciji.

Bozanić je istaknuo i da je hrvatski vjernički puk uznemiren izjavama koje se tiču blaženog Alojzija Stepinca.

- Mi znamo koja je vrijednost njegova života i smrti. Molimo se za njega, poručio je. Na kardinalovu propovijed vjernici su reagirali dugotrajnim pljeskom

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko položili su vijence i zapalila svijeću na zagrebačkom gradskom groblju Mirogoju u povodu Dana državnosti.

Vijenci su položeni kod spomenika Glas hrvatske žrtve - Zid boli, grobnici Narodnih heroja, kod Središnjeg križa u Aleji poginuli hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, na grobu prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, te kod Zajedničke grobnice za neidentificirane žrtve iz Domovinskog rata na Krematoriju.

Predsjednica Grabar-Kitarović je nakon polaganja vijenaca čestitala Dan državnosti svim hrvatskim građankama i građanima te ih pozvala na zajedništvo u obilježavanju tog važnog dana.

-Pozivam sve danas da ga zajedno proslavimo, da svi razvijemo trobojnice i budemo ponosni na našu državu, naš narod i sve naše građane, a sve koji su u Zagrebu pozivam da nam se večeras pridruže na prigodnom slavlju na Bundeku", kazala je predsjednica.

U povodu Dana državnosti na Mirogoju je vijence položilo i svijeće zapalilo i izaslanstvo Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) predvođeno potpredsjednikom HDZ-a Draženom Bošnjakovićem, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić te izaslanstvo Vlade na čelu sa Zoranom Milanovićem.

U nastavku obilježavanja Dana državnosti, hrvatski državni vrh nazočit će svetoj misi za Domovinu, za sve poginule hrvatske branitelje i žrtve iz Domovinskog rata, koju će u crkvi svetog Marka na Gornjem Gradu služiti zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

Hrvatska predsjednica Grabar-Kitarović bit će i domaćica svečanog prijama u prigodi Dana državnosti koji će se održati u četvrtak navečer u uredu predsjednice na Pantovčaku.

Podsjetimo, Hrvatska danas obilježava Dan državnosti, državni blagdan u znak sjećanja na Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti, koju je Hrvatski sabor donio 25. lipnja 1991. godine.

Odluci o samostalnosti od SFRJ i suverenosti prethodila je referendumska odluka većine hrvatskih građana (92,18 posto) da Hrvatska neće ostati u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi.

Na temelju takvog očitovanja volje građana, a nakon neuspjeha pregovora s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama o izlasku iz državno-političke krize, Sabor Republike Hrvatske donio je na zajedničkoj sjednici sva tri tadašnja Vijeća 25. lipnja 1991. Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske.

Izvor: kamenjar.com