Hrvatska uvodi status Hrvata bez hrvatskog državljanstva

Onima kojima matične države brane stjecanje dvojnog državljanstva, Zagreb će dati „status Hrvata bez hrvatskog državljanstva", koji će im u Hrvatskoj omogućiti razne povlastice.

Odlučila je to danas Vlada Hrvatske, usvojivši posebnu Strategiju o odnosima s Hrvatima izvan Hrvatske. Nakon nje, ustvrdio je Gordan Jandroković, ministar vanjskih poslova, donijet će se i poseban zakon o Hrvatima u svijetu, te će se osnovati centralno tijelo za suradnju s njima i poseban Savjet Vlade. Radi jačanja odnosa s dijasporom, utemeljit će se i obilježavati i Dan Hrvata van Hrvatske, mada još nije poznato kojeg će se datuma on slaviti, piše Jutarnji list.

„To je obveza koju imamo i prema odredbama hrvatskog Ustava", poručila je premijerka Jadranka Kosor.

Prema Vladinim podacima, izvan hrvatskih granica danas živi oko 3,75 milijuna Hrvata, koji se dijele u tri grupe. Prvu kategoriju predstavljaju Hrvati u BiH, koji su u toj zemlji konstitutivan narod, a čiji se broj, nakon rata, u toj zemlji procjenjuje na oko 400.000. U drugu kategoriju ulaze autohtone hrvatske manjine u 12 europskih zemalja, koje broje oko 350.000 pripadnika. Posljednja grupa je hrvatsko iseljeništvo, kojih ima oko tri milijuna, od čega oko dva milijuna u prekooceanskim zemljama.

Sa svima njima Vlada sada želi ojačati odnose, pa im, osim mogućnosti bržeg stjecanja hrvatskog državljanstva, nudi i razne povlastice. Među ostalim, omogućit će im se jednostavniji upisi u hrvatske škole i fakultete, pravo kupovine nekretnina, mogućnost natjecanja za slobodna radna mjesta, pravo prijave na natječaje i dobivanje stipendija, kao i financijska podrška.

Posebne olakšice ostvarivat će prilikom turističkih posjeta Hrvatskoj, budući da se uvodi „Hrvatska kartica" (CRO Card), koja će im omogućiti povoljniji pristup pojedinim turističkim uslugama. Ta prava odnose se i na članove obitelji Hrvata u inozemstvu, kao i na Hrvate koji nemaju hrvatsko državljanstvo, niti status „Hrvata bez hrvatskog državljanstva", a kojima će se ubrzati postupak dobijanja viza.

Velika očekivanja Banski dvori od Hrvata u iseljeništvu imaju i u segmentu gospodarstva. Prema riječima Domagoja Ivana Miloševića, potpredsjednika Vlade za investicije, Hrvati iz iseljeništva dobrodošli su ulagači u Hrvatsku jer za to, tvrdi, imaju kapital i nove ideje, a ne nedostaje im ni energije.

Iako u Vladi usvajanje nove strategije objašnjavaju Ustavnim obavezama i željom za jačanjem odnosa s dijasporom, zanimljivo je da se ona donosi u izbornoj godini. Dijaspora, koja je okupljena u 11. izbornoj jedinici, uvijek je bila rezervoar glasova za HDZ, pa u toj stranci očito vjeruju da će tako ostati i na sljedećim izborima, iako će na njima iseljeništvo u Sabor slati manji broj zastupnika nego do sada.

Članovi bezbrojnih komisija, vijeća, savjeta, radnih grupa i drugih sličnih tijela ubuduće će dobijati manje novca nego dosad.

Naime, u skladu sa današnjom Vladinom odlukom, članovi takvih tijela iz Vladinih redova više neće ostvarivati pravo na naknadu, dok će vanjski članovi moći dobiti 150 kuna neto po sjednici, a najviše 2.000 kuna mjesečno. Premijerka to objašnjava dodatnim uštedama u proračunu, s obzirom da je za te svrhe dosad išlo preko 49 milijuna kuna.

„Još više reda i još više rada. Ovih dana još jednom preispitujemo stavku po stavku u proračunu, kako bismo pronašli još prostora za uštede", poručila je Kosorova.

Uprkos tome, još se ne zna koliko tačno komisija i sličnih tijela ima. Detaljnu analizu o tome, kao i o načinu trošenja novca, tek treba izraditi Ministarstvo financija.

izvor: jutarnji list