Danas je godišnjica pogibije Josipa Jovića, prve žrtve u Domovinskom ratu.

Burna politička previranja, mitinzi o navodnoj ugroženosti, koji su pozivali na rat, pokušaji uvođenja izvanrednog stanja, podmetnute eksplozije, prijetnje i neistine, balvani i strah, navještaj rata i nasilja.., bio je tek dio hrvatske stvarnosti početkom 1991. Mlade hrvatske oružane snage, koje su tada nastajale u Ministarstvu unutrašnjih poslova, jer je tada to bila jedina legalna mogućnost, kao najobučenije i najorganiziranije specijalne postrojbe tadašnjeg MUP-a, pokušavaju se tome suprotstaviti.
Nakon slamanja oružane pobune u Pakracu prvih dana ožujka i vraćanja policijske postaje pod hrvatsku nadležnost, događaju se Plitvice. Akciji hrvatskih specijalnih postrojbi prethodi 25. ožujka "miting istine" na Plitvicama, u organizaciji srpskih ekstremista, na kojem se zahtijevalo da Nacionalni park Plitvička jezera ostane u sklopu tzv. SAO Krajine. Dan kasnije skupština općine Titova Korenica donosi nezakonitu odluku o smjeni rukovodstva Nacionalnog parka. Na područje Plitvica stiže pun autobus Martićevih milicajaca iz Knina i smješta se u privatnim kućama u Titovoj Korenici, kako bi onemogućili prosvjed djelatnika poduzeća. Milan Martić zabranjuje tamošnjim policajcima održavanje bilo kakvih službenih veza s MUP-om RH i Policijskom upravom u Gospiću. Petnaestak naoružanih kninskih milicajaca upada u upravnu zgradu Nacionalnog parka kako bi provelo odluku skupštine općine Titova Korenica o pripojenju poduzeća tzv. Krajini. U plitvičkom naselju Mukinje ekstremisti bacaju eksploziv na privatnu kuću. Na koranskom mostu osvanula je zastava tzv. SAO Krajine... U to se vrijeme na Plitvicama odmaralo nekoliko desetaka domaćih i stranih gostiju, još ne sluteći kako će im taj Uskrs po mnogo čemu biti nezaboravan.

Nekoliko stotina pripadnika specijalne postrojbe MUP-a Rakitje, kojom je zapovijedao današnji načelnik GSOS-a RH general zbora Josip Lucić, specijalne postrojbe MUP-a Kumrovec te antiterorističke jedinice Lučko krenulo je noć uoči Uskrsa put Plitvica. U ranim jutarnjim satima 31. ožujka, na glavnom pravcu kretanja, kolona vozila s hrvatskim specijalcima napadnuta je iz zasjede na glavnoj prometnici nedaleko od plitvičkih hotela i pratećih objekata. Na kolonu je otvorena vatra iz okolne šume, u autobus pun hrvatskih redarstvenika uletjela je tromblonska mina, na sreću neizvučenog osigurača, te nije eksplodirala. Munjeviti izlazak iz vozila, zalijeganje uz cestu, otvaranje vatre u pravcu iz kojeg je pucano, napredovanje po dubokom snijegu koji je tog Uskrsa okovao Plitvice.... Sukob je potrajao nekoliko sati tog prijepodneva, a pobunjenici su bili prisiljeni povlačiti se. Prema policijskim izvješćima uhićeno je devet ekstremista, među njima i Goran Hadžić, član Glavnog odbora SDS-a i Borivoje Savić, tajnik Izvršnog odbora SDS-a Vukovara. U novinskim isječcima iz tog vremena stoji da su baš krenuli na sastanak u Titovu Korenicu. S magnumom 357 za pojasom! Njih se sprovodi do Slunja, gdje je nastavljena kriminalistička obrada.
Iako je akcija u potpunosti uspjela i na Plitvicama je uspostavljen red, ostat će upamćena po prvoj hrvatskoj žrtvi, naime, poginuo je prvi hrvatski policajac Josip Jović, a sedam pripadnika specijalne policije je ranjeno. Prema riječima suboraca, Jović je bio najistureniji u napadu, pucao je u smjeru pošte. Iako je na sebi imao pancirku, netko od terorista ga je pogodio u nezaštićeni dio tijela. Kola hitne pomoći stigla su u trenu, a nakon dužeg čekanja ukrcan je u sanitetski vojni helikopter još uvijek dajući znakove života. No, preminuo je na putu do bolnice. Dvadesetdvogodišnji Josip Jović bio je prva hrvatska žrtva u Domovinskom ratu.

Obilježena 19. godišnjica akcije Plitvice i pogibije Josipa Jovića

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomenika na Plitvičkim jezerima u srijedu, 31. ožujka obilježena je 19. godišnjica pogibije Josipa Jovića, prve žrtve Domovinskog rata i akcije „Plitvice“. Uz članove obitelji Jović, prvoj žrtvi u Domovinskom ratu počast su odala državna izaslanstva, predstavnici županijskih i lokalnih vlasti te braniteljskih udruga.

Vijence su položili i zapalili svijeće predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor, u ime Vlade RH, u ime predsjednika Hrvatskog sabora potpredsjednik Ivan Jarnjak i u ime Predsjednika Republike RH načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Josip Lucić. U izaslanstvu Vlade bili su potpredsjednik Vlade i ministar zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinović, ministri obrane i unutarnjih poslova Branko Vukelić i Tomislav Karamarko te ministar obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Tomislav Ivić, a u izaslanstvu Predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika OS RH uz generala Lucića bili su kontraadmiral Ante Urlić, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice, brigadni general Tomo Medved, načelnik Uprave GSOS-a za personalne poslove, brigadir Nikola Županić, zapovjednik Bojne za specijalna djelovanja, te brigadir Dragan Basić, zapovjednik Počasno-zaštitne bojne.

 

U prigodnim obraćanjima okupljenima svi govornici istaknuli su veličinu žrtve prvog hrvatskog redarstvenika i važnost očuvanja vrijednosti Domovinskog rata, kao i uspomene na sve hrvatske žrtve. “Danas se sjećamo Josipa Jovića i hrvatskih branitelja koji su vodili oslobodilački i pravedan obrambeni rat. Činjenica je da ne bi bilo ni slobodne, ni europske, ni demokratske Hrvatske, da nije bilo Josipa Jovića i svih hrvatskih branitelja, kao i dr. Franje Tuđmana, koji je pozvao u obranu Republike Hrvatske i svega što nam je sveto“, rekla je premijerka Kosor, dodavši da Jovićeva žrtva dokazuje da je Domovinski rat bio pravedan, obrambeni i osloboditeljski. „Borimo se protiv zaborava“, pozvala je sve okupljene, zaključivši da upravo dolazak na Plitvice, kao i na sva druga hrvatska stratišta, pokazuje da Hrvatska neće zaboraviti svoje žrtve. „Hrvatska je danas članica NATO saveza, naši vojnici i policajci i dalje pronose hrvatsko ime diljem svijeta, a uskoro ćemo biti  i članica Europske unije, vratit ćemo se kući, tamo gdje i pripadamo, a sve to zahvaljujući žrtvi Josipa Jovića i svih hrvatskih branitelja“, poručila je, zaključivši da se svi zajedno moramo boriti za pravnu i pravednu hrvatsku državu, a protiv organiziranog kriminala i korupcije: „Takvu Hrvatsku, u kojoj će svatko imati svoje mjesto i u kojoj će se cijeniti hrvatski branitelji, dugujemo Josipu Joviću i svim hrvatskim žrtvama, ali i svima vama koji s ponosnom možete reći da ste bili hrvatski branitelji.“

Načelnik GS OS RH general zbora Josip Lucić posebno je pozdravio sve pripadnike specijalnih postrojbi MUP-a iz '90./'91. i sudionike akcije Plitvice, u kojoj je i sam sudjelovao, poručivši da smo ulaskom u NATO savez i dolaskom pred vrata EU-a ostvarili ciljeve iz '91., no da se trebamo prisjetiti vrijednosti zahvaljujući kojima smo uspjeli ostvariti hrvatski san, ponajprije zajedništva i jedinstva u obrani i oslobađanju Lijepe naše. Ratni ministar unutarnjih poslova Ivan Jarnjak je posebno izrazio zahvalnost njegovoj majci Mariji, kao i svim majkama poginulih hrvatskih branitelja te svim braniteljima, istaknuvši da je to naš dug i naš zalog. Također, napomenuo je da ne bi bilo obilježavanja ni proslava brojnih važnih obljetnica iz hrvatske novije povijesti da nije bilo upravo žrtve hrabrih hrvatskih branitelja.

„Ovo nije tek običaj i protokol, nije ni priredba, niti estrada, ovaj je događaj suočenje s licem i povješću domovine“, poručio je ministar Karamarko, zaključivši da će obrana Hrvatske od zla korupcije i organiziranog kriminala biti najbolji znak poštovanja prema Josipu Joviću i svim žrtvama Domovinskog rata.“

„Sjećamo se Josipove hrabrosti, ali i tisuća hrvatskih branitelja, koji su u hrvatsku neovisnost i slobodu utkali svoje živote“, rekao je ministar Vukelić, zaključivši da su upravo oni najviše zaslužni za ulazak Hrvatske u Sjevernoatlantski savez. „Danas Hrvatska ima moderne Oružane snage, koje diljem svijeta promiču one vrijednosti za koje je život dao i Josip Jović“, poručio je, istaknuvši da su pohvale upućene našim vojnicima iz raznih krajeva svijeta, gdje sudjeluju u brojnim mirovnim misijama i operacijama, ujedno zahvale svim hrvatskim braniteljima, napose onima koji su u obrani domovine položili svoje živote.

I ministar Ivić istaknuo je spremnost hrvatskih branitelja na žrtvu u obrani domovine te pozvao na poštivanje te žrtve i njihovog doprinosa, poručivši: „Odnos prema žrtvi hrvatskih branitelja je ispit savjesti za svakoga od nas.“ U ime koordinacije braniteljskih udruga govorio je umirovljeni general Marko Lukić, zapovjednik akcije Plitvice, koji je evocirao uspomenu na dane stvaranja prvih hrvatskih redarstvenih snaga. Prisjećajući se Krvavog Uskrsa, poručio je da moramo očuvati uspomenu na te dane „radi povijesne istine i izbjegavanja zaborava“.

Prisjećanje na prvu žrtvu u Domovinskom ratu završilo je zajedničkom molitvom koju je predvodio vojni ordinarij biskup Juraj Jezerinac, a u skopu programa nastupila je i Klapa HRM-a „Sveti Juraj“. U organizaciji Udruge specijalne jedinice policije „Grom“ na komemoraciji su sudjelovali i ultra-maratonci, koji su u spomen na Josipa Jovića pretrčali 97 km od Karlovca do Plitvica, te karavana konjanika, koji su prešli 75 kilometara od Ogulina do Plitvica.