Dalmatina do Božića vozi do Ploča

Riječ je o opsežnom poslu Povjerenstva, jer na spomenutoj dionici ima čak 17 građevinskih dozvola i svaku treba posebno obraditi, piše Slobodna Dalmacija.

Svi radovi na dionici autoceste od Vrgorca do Ploča završeni su, teška mehanizacija i stotine radnika napustili su gradilište, a sada se obavljaju završni radovi uređenja i čišćenja prometnice i provodi se softversko povezivanje ugrađenih sustava (vatrodojava, semafori, dinamička signalizacija) s Centrom za kontrolu prometa u Vrgorcu.

Taj dio Dalmatine privremeno će se napajati iz trafostanice 110/35/10 Vrgorac, a u kasnijoj će se fazi jedan dio, najvjerojatnije do Puljana, napajati energijom iz TS Ploče koja se, zbog sporenja oko lokacije, još nije počela graditi.

Ne treba posebno naglašavati s kolikim nestrpljenjem u Pločama i u čitavoj dolini Neretve očekuju spajanje autoceste s najjužnijom hrvatskom županijom. Do sada se neslužbeno spominjalo nekoliko datuma, ali svi su probijeni zbog niza objektivnih razloga.

Zadnja nepredviđena situacija bio je veliki odron kod tunela "Šubir". Upravo zbog toga više se nitko ne usuđuje ni neslužbeno prognozirati datum otvaranja, premda stanje na terenu govori da je taj dan vrlo blizu.

Slobodna Dalmacija doznaje da za sada nije planirana ni posebna svečanost otvaranja. Dionica ove autoceste, vrijednosti veće od 1,2 milijarde kuna, dugačka je 16,5 kilometara. Od Vrgorca do čvora Ploče udaljenost je 11,5 kilometara, a od čvora Ploče do naplatnih kućica Karamatići, po broju ulazno-izlaznih rampi drugih u Hrvatskoj, još je pet kilometara,piše Slobodna dalmacija.

Između Vrgorca i čvora nalaze se četiri tunela: "Šubir", dug 900 metara, najduži "Mali Prolog", od 1100 metara, "Kobiljača", duga 950 metara, te "Puljani", dug 290 metara. Nakon toga se kod već odavno izgrađenih tunela Zmijarevići, Petrovac i Međak, dolazi do Ploča.

Radove, koji su trajali dulje od pet godina, obavila je Udruga izvođača koju čine: "Hidroelektra niskogradnja", "Konstruktor inženjering", "Viadukt", "Strabag", "Cesta Varaždin", "Zagorje Tehnobeton" i "Ingra". Investitor ovoga kapitalnog projekta je HAC, a za nadzor je zadužen IGH