'Crveni holokaust': grobovi više ne šute

Tisuće ubijenih civila, žena, djece, hrvatske vojske, najčešće strijeljanih po kratkom postupku od strane partizanskih glavešina konačno će, kako izgleda, svoje krvnike dovesti na optuženičku klupu. Sramotno, posljednja ne samo među državama bivšeg istočnog bloka, već i iz jugoslavenske frankenštajn tvorevine što se dičila ‘komunizmom s ljudskim licem', Hrvatska 2011. otvara paklenu jamu komunističkih zločina, na žalost debelo prikrivanih u Tuđamovnoj epohi u kojoj su baš neki od najvećih ubojica bili na vodećim položajima u državi.

Piše: Ana Tenžera/PortalOko.hr

Pravu medijsku oluju izazvala je najava ministara unutarnjih poslova Tomislava Karamarka kako će ove godine MUP intenzivirati istraživanje i procesuiranje komunističkih zločina. Iz policije je potvrđeno da je istraga dovršena u slučaju Josipa Manolića, Josipa Boljkovca i Rade Bulata, te da je dokazni materijal protiv njih takav da je u MUP-u sve spremno za podizanje kaznenih prijava za ratni zločin na štetu ratnih zarobljenika kako je opisano u članku 160. Kaznenog zakona, te za ratni zločin protiv civilnog pučanstva prema članku 158. KZ-a. 

Dokazni materijal trojku tereti za niz masovnih i pojedinačnih ubojstava i ratnih zločina koje su počinile partizanske postrojbe te pripadnici zloglasne komunističke tajne policije Ozne, u kojoj su potkraj rata i nakon njega Manolić i Boljkovac bili zapovjednici, prvi u Bjelovaru a drugi u Karlovcu, dok je Bulat bio jedan od glavnih partizanskih zapovjednika u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Na potezu će nakon policije biti Državno odvjetništvo.

Policija je tijekom zadnjih godina obavila mnoštvo obavijesnih razgovora, prikupila dokumentaciju, analizirala je, proučavani su rezultati iskapanja pojedinih masovnih grobnica, primjerice u šumi Lug kraj Bjelovara i Jazovke na Žumberku, analizirani su forenzični nalazi...

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Lustracija, (rasvjetljavanje), trebala bi izvesti na svjetlo dana one državne dužnosnike i zaposlenike koji su surađivali s tajnom policijom i represivnim organima državne uprave, te izvršavali zločine.

 

Tako Hrvatska točno dvadeset godina kasni za zemljama bivšeg istočnog bloka. Prvu lustraciju provela je Češka još 1991., a zatim je provedena i u Slovačkoj, bivšoj Istočnoj Njemačkoj, Poljskoj, Mađarskoj, Bugarskoj i Albaniji.

Slovačka je čekala s implementacijom zakona donesenog u tada još čehoslovačkom parlamentu 1992. godine, sve dok s vlasti nije sišao nekadašnji komunistički dužnosnik i slovački disident Vladimir Mečiar. Pedantna Poljska uključila je 1500 suradnika u Institut nacionalnog pamćenja koji se bavi nacističkim i komunističkim zločinima. Postupak je jednostavan: svaka osoba koja se kandidira za mjesta od ravnatelja škole do parlamentarnog zastupnika mora dati izjavu da li je ili nije surađivala s obavještajnom zajednicom totalitarnih poredaka između 1939. i 1989. Odgovor se prosljeđuje arhivarima u institutima koji daju samo informaciju. Na tužiteljstvu i sudstvu je potom uloga poduzimanja daljih koraka.

'Crveni holokaust'

Prije Hrvatske lustraciju su pokrenuli i Makedonija i Srbija u kojoj se zakon, međutim, provodi s teškoćama.
Koliko je ljudi ubijeno pod komunističkim režimima najbolje posvjedočuje čuvena ‘Crna knjiga komunizma' Stephanea Courtoisa , objavljena 1997. u Parizu uvevši pojam ‘Crveni holokaust'.

Knjga je donijela detaljnu globalnu obradu žrtava kojih je bilo oko stotinu milijuna (Sovjetski Savez 20 milijuna), Kina (65 milijuna), Afrika (1,7 milijuna), Afganistan (1,5 milijuna), Sjeverna Koreja (2 milijuna), Kambodža (dva milijuna) , istočna Europa (milijun), Vijetnam (milijun), Latinska Amerika (150.000). Rezolucija Vijeća Europe je 2006. usvojila podatke iz ove knjige.

Štoviše, Parlamentarna skupština Vijeća Europe jasno je dala do znanja da su komunistički poreci u Europi bili zločinački, što je prihvatila i Europska Unija smatrajući ‘kako se grijesi prošlosti moraju evidentirati i s njima se primjereno suočiti'.

Hrvatska izvan civiliziranog svijeta?

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova i Državnog odvjetništva, u Hrvatskoj se nalazi 719 jama, od kojih je iskopano njih 81, a brzina otkrivanja novih stratišta i jama povećana je od otkrivanja Hude jame u Sloveniji prije dvije godine. Otkrivanja novih jama povećala su se u posljednje vrijeme i zbog obnova infrastrukture i izgradnje novih prometnica.

Na potezu svih pravaca iz Hrvatske prema Mariboru otkriveno je niz grobnica uz križne putove, a predgrađa i okolica Zagreba također vrve neistraženim, ali prepoznatim mjestima gdje su bile egzekucije. Broj žrtava, pa i broj političkih uznika u komunističkim zatvorima, još nije jasan. Hoće li Hrvatska konačno provesti lustraciju te se tako priključiti civiliziranom svijetu ili će se opet sve zataškati, vidjet će se ovih dana.

Ana Tenžera