Uzgoj i obrada duhana u Hercegovini

... Europi i cijelom svijetu. Kako bi duhan što bolje uspio, mnogo stvari je trebalo uskladiti poput pogodna tla, vremenskih uvjeta za uspješniji uzgoj  kao i njegovo skladištenje.

Tradicija sadnje duhana nije izgubljena, davno se s proizvodnjom stalo, ali prije tri godine na mnogim mjestima se na području Hercegovine ponovno krenulo sa sadnjom . Vođeni činjenicom kako se uzgoj duhana nije u potpunosti izgubio posjetili smo neke od uzgajivača jer nas je zanimao sam proces sadnje , uzgoja i skladištenja nekadašnjeg blaga ovog kraja.

Sadnja duhana

Najpogodnije vrijeme za sijanje duhana je krajem siječnja i početkom veljače, a što se tiče sadnje ako vremenski uvjeti dopuštaju zadnji tjedan u travnju i početkom svibnja. U jutarnjim satima bi se pripremala zemlja za sadnju duhana te je trebalo dobro nagrabiti zemlju, kao i napraviti redove potrebne za sadnju i naravno natopiti mjesto gdje bi se sadio duhan.

Duhan se ne bi zalijevao osim ako bi pala kiša, a kako su kazali naši sugovornici najpovoljnije vrijeme za duhan da padne kiša svakako bi bilo sredinom srpnja. Zadnje branje duhana je bilo u drugoj polovici kolovoza,a cijeli proces branja duhana trajao bi oko 3 mjeseca.

Kako su naši sugovornici istaknuli, prije rata sadio se duhan na svakom komadu zemlje,čak i u vrtu ispred kuće. Bio je glavni izvor prihoda od čega se živjelo. Kuće su se pravile, djeca su se školovala, sve se moglo od duhana.

Branje i sušenje duhana

Duhan se bere otprilike jednom tjedno, zavisi i od vrste duhana kao i od vremenskih prilika, beru se žuti listovi . Primjerice na tisuću stabljika bude oko dva do tri vijenca duhana (duhan nanizan na konopac veličine oko 1,5-2 metra). Kada bi se ubrao potrebno ga je bilo razvrstati kako se ne bi ugrijao, a najpogodnije vrijeme za branje duhana je rano jutro, pred sam izlazak sunca. Za samo sušenje važni su klimatski uvjeti , ako potraje suho vrijeme duhan može biti suh za mjesec dana,a u konačnici je suh kada se osuši korijen lista. Kako su nam ispričali naši sugovornici kada bi se osušio stavljao bi se u prostorije sa dosta vlage , potom bi se uređivao te je tek tada bio spreman za prodaju.

Slagao bi se list po list, po boji i veličini listova u smotuljak po deset listova, takav svez bi se zvao „patke", pa bi se patke vezale skupa pod nazivom „denjak", koji bi težio preko 50 kilograma. Bolest duhana koja je bila najpoznatija je plemenjača ( oboljenje lista), a kako su nam kazali proizvođači koji se bave trenutno uzgojem duhana, sa dosadašnjim iskustvom nemaju problema s bolestima.

Tržište duhana

Što se tiče tržišta duhana naši sugovornici kažu kako nije definirano gdje i na koji način se većina proda, ali djelomično duhan ide u Bosnu, dok se prije većina duhana nosila u duhanske stanice, koji je svaki grad u Hercegovini imao. Cijena prošle godine je bila u rasponu od 25 do 30 KM, kilogram.

Izvor: hum.ba