Hoće li svi deponenti dobiti svoj novac u postupku likvidacije Hercegovačke banke?

... akcijom međunarodnih vojnih snaga kojom se zaustavila politička pobuna u okviru Hrvatske samouprave.

Depozitari i vjerovnici su pozvani da prijave svoja potraživanja likvidacijskom upravitelju u roku od 60 dana od dana objave u Službenim novinama FBiH.

Banka trenutačno raspolaže s nešto više od 43 milijuna maraka novčanih sredstava, a samo Vlada Federacije BiH zajedno s Federalnim zavodom MIO/PIO potražuje oko 40 milijuna maraka, a kad se zbroje sredstva općina, županija, javnih poduzeća, različitih zavoda, privatnih poduzeća. Riječ je o oko 96,3 milijuna maraka potraživanja samo po depozitnoj osnovi, piše Dnevni list.

Javna poduzeća imaju nešto više od osam milijuna maraka depozitnih sredstava koja su položila u Hercegovačku banku. Ovom iznosu treba dodati i oko 15,1 milijuna maraka depozita privatnih poduzeća. Zanimljivo je kako "neprofitne organizacije" imaju više od tri milijuna maraka depozita u ovoj banci.

Depozite u Hercegovačkoj banci imaju i nebankarske financijske institucije u iznosu od gotovo pet milijuna maraka. Građani imaju 7,5 milijuna maraka depozita.

Što se tiče stranih vjerovnika i depozitara te ostalih obveza banke, prema sadašnjim podacima Agencije za bankarstvo FBiH, nezaštićeni vjerovnici potražuju oko četiri milijuna maraka, a među njima je najveći Zagrebačka, odnosno UniCredit banka.

U Agenciji za bankarstvo FBiH smatraju kako je likvidacija banke dobar potez, odnosno da je ovo pravo vrijeme da ljudi konačno naplate sva ili dio svojih potraživanja. Sva ova sredstva su zakonski zaštićena i ona bi se u procesu likvidacije trebala isplatiti.

- To su neke brojke s kojima operira Agencija za bankarstvo Federacije BiH. Međutim, objavljen je javni poziv, a u skladu sa zakonom. Svi koji imaju sredstva u Hercegovačkoj banci sad će se moći prijaviti. Prijave će se ispitati i točan iznos potraživanja će se znati tek nakon toga, ističe u izjavi za Dnevni list Miralem Babajić, direktor Sektora za nadzor banaka u posebnom statusu u Agenciji za bankarstvo Federacije BiH (FBA).

Što se tiče same naplate, nakon zakonski predviđenog roka za prijavu potraživanja napravit će se lista prioriteta i krenut će "isplata", Depozitari i vjerovnici će se naplatiti iz kompletne imovine banke. Postavlja se pitanje s koliko imovine raspolaže Hercegovačka banka i hoće li se svi moći naplatiti.

- Banka sad raspolaže s negativnim stanjem kapitala! Takvo stanje smo preuzeli od bivše privremene upraviteljice Hercegovačke banke Toby Robinson. Pokušali smo zadržati barem onakvo stanje kakvo je bilo, ističe Babajić i naglašava kako ova banka i sad ima oko 43 milijuna maraka novčanih sredstava. Kad je visoki predstavnik predao Hercegovačku banku Agenciji za bankarstvo BiH ona u tom trenutku nije imala kapital, odnosno on je već tad bio negativan.

- Kapital je već prije toga "nestao", zna se tko je "pojeo" taj kapital. Uprava i rukovodstvo koje je vodilo banku, lijepo se prikazivalo stanje u banci, dok su se prikrivali gubici, a kad su došli kontrolori i revizori onda je utvrđeno nešto sasvim drugo, ističe Babajić i dodaje da je banka u trenutku kad su je preuzeli raspolagala s nekih 40 milijuna maraka novčanih sredstava, dok danas raspolaže s oko 43 milijuna maraka.

Iz Agencije za bankarstvo BiH kažu kako će se sva imovina banke unovčiti, a potom će se po zakonu i propisima izvršiti dioba tih sredstava. Nakon što prođe zakonska procedura od 60 dana tijekom koje bi se trebala utvrditi likvidacijska bilanca počet će raspodjela ovih sredstava.

Procjenjuju kako će se od novčanih sredstava moći isplatiti oko 50 posto potraživanja. Ostali dio će se isplatiti nakon što se ostali dio imovine banke (primjerice poslovni prostori, oprema) unovči, po žurnom postupku i po zakonskim propisima.

Cijeli proces utvrđivanja likvidacijske mase treba se završiti u roku od 60 dana od dana objave u Službenim novinama. Svaka prijava će se provjeriti i onda će se napraviti lista, odnosno likvidacijska bilanca. Sve bi se trebalo završiti do kraja godine.

Unovčavanje imovine mora se uraditi javno i transparentno, objavom oglasa, biranjem najbolje ponude i ne može se raditi izravno, kako bi se imovina unovčila po najboljoj cijeni.

- Očekujemo da ćemo namiriti dovoljno sredstava da se namire svi depozitari i svi vjerovnici. Vidjet ćemo što će pokazati tržište. Već sad imamo dovoljno likvidnih sredstava za izmirenje više od 50 posto obveza, navodi Babajić i dodaje kako očekuju da će unovčavanjem ostale imovine banke isplatiti ostatak.

Ako se slučajno ne uspiju osigurati sva potrebna sredstva ide se po prioritetima. Ako za jednu grupu prioriteta postoje sredstva isplaćuje se toj grupi. Ako za neku grupu ima, primjerice, 80 posto sredstava svima u toj grupi se isplaćuje 80 posto potraživanja te grupe vjerovnika. Depozitari se nalaze u prvoj grupi. Međutim, svi su ravnopravni i razmjerno prioritetima svi će se moći naplatiti, i oni veliki i oni mali, navode iz Agencije za bankarstvo FBiH.

Tražen je potencijalni ulagač, odnosno kupac Hercegovačke banke, a jedan javni oglas je objavljen nije uspio, jer su zainteresirani nudili mnogo manje sredstava od potrebnih za isplatu depozitarima. Agonija je trajala godinama, sve dok se nije odlučilo ići u likvidaciju. I u ovom postupku likvidator može djelovati putem javnog oglasa, pa se banka i danas može prodati, no ako bi se pojavio investitor koji bi ponudio dovoljno novca za isplatu potraživanja, no ako se zna situacija kako u banci tako i na financijskim tržištima u BiH, regiji i Europi to je gotovo pa nemoguće.

Što se tiče Terminala Dretelj, oni su odlukom Vlade FBiH 2006. "ustupljeni" Terminalima FBiH i oni se danas vode kao "sporna imovina Hercegovačke banke".

"Terminali Dretelj su u evidencijama i knjigama, u posjedu Hercegovačke banke. Banka s tim terminalima i danas računa, no oni su, realno, ‘sporna imovina banke'. Mi smo pokušavali riješiti taj problem no nismo uspjeli", kazao je u izjavi za Dnevni list Miralem Babajić, direktor Sektora za nadzor banaka u posebnom statusu u Agenciji za bankarstvo Federacije BiH (FBA).

Agencija ističe kako je "Hercegovačka banka imovinu Terminala u Dretelju stekla legalno" i kako je riječ o vrlo značajnoj imovini od čijeg bi se unovčenja mogle izmiriti obveze. Iz Agencije kako, po njima, i ti terminali idu "u bubanj", ali se mora javno prikazati i odluka Vlade FBiH te da je ta imovina sporna, pa ostaje pitanje koliko će neki ulagač biti zainteresiran za kupovinu.

Hoće li doći do "prebijanja", da Terminali Dretelj idu Vladi FBiH, odnosno Terminalima FBiH, to je moguće, ali ako se izvrši obeštećenje u stopostotnom iznosu, po tržišnoj vrijednosti terminala, navode u Agenciji za bankarstvo FBiH.