Zašto je inflacija u BiH viša nego u zemljama EU?

Godišnja inflacija u europodručju pala je u siječnju s prosinačkih dva posto na 1,7 posto, što je u skladu s prethodnom preliminarnom procjenom i predstavlja najnižu vrijednost u posljednjih 16 mjeseci.

To je objavio Eurostat, europska statistička agencija, navodeći da je pad inflacije pratio snažan rast eura, koji je krajem mjeseca prešao granicu od 1,2 dolara, što je njegova najviša vrijednost u više od četiri godine, prenose Nezavisne.

„Rast cijena usluga u europodručju usporio je s prosinačkih 3,4 posto međugodišnje na 3,2 posto, a cijene prerađene hrane, alkohola i duhana s 2,1 posto u prosincu na dva posto u siječnju. Cijene energije zabilježile su dodatni pad od četiri posto međugodišnje, bržim tempom u odnosu na 1,9 posto u prosincu. Nasuprot tome, inflacija za neprerađenu hranu porasla je na 4,2 posto međugodišnje, a za industrijsku robu bez energije na 0,4 posto. Godišnja stopa temeljne inflacije u europodručju pala je u siječnju na 2,2 posto, što je najniža razina od listopada 2021. godine“, navodi se u podacima Eurostata.

Kretanje inflacije u najvećim gospodarstvima EU

Navodi se i da je među najvećim gospodarstvima europodručja inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena HICP usporila u Francuskoj s 0,7 posto na 0,4 posto, u Španjolskoj s tri posto na 2,4 posto, u Italiji s 1,2 posto na jedan posto, dok je u Njemačkoj blago porasla s dva na 2,1 posto.

„Najviša stopa godišnje inflacije zabilježena je u Rumunjskoj – 8,5 posto, Slovačkoj 4,3 posto i Estoniji 3,8 posto, a najniža u Francuskoj – 0,4 posto, Danskoj 0,6 posto te Finskoj i Italiji, po jedan posto“, ističe se u podacima.

U BiH inflacija 4,1 posto

S druge strane, prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, godišnja inflacija u prosincu prošle godine u Bosni i Hercegovini iznosila je 4,1 posto.

S obzirom na to da je Bosna i Hercegovina snažno vezana uz EU i da se negativna kretanja u europodručju uglavnom odražavaju i na domaće gospodarstvo, postavlja se pitanje zašto je inflacija u BiH sada znatno viša nego u europodručju.

Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Istočnom Sarajevu, rekao je za „Nezavisne novine“ da je riječ o pitanju na koje se odgovor već zna.

„Taj odgovor je da BiH posljednjih nekoliko godina provodi svojevrsnu reformu tržišta rada kroz snažno povećanje minimalnih plaća. Prvo je to učinila Republika Srpska, a potom i Federacija BiH. Prije tri godine minimalna plaća u Republici Srpskoj iznosila je 540 KM, a sada je viša od 1.000 KM, uz uvođenje platnih razreda. Federacija BiH je to učinila još radikalnije, jer je imala nižu minimalnu plaću pa je odlučila znatno povećati njezin iznos. To je izvršilo pritisak na poslodavce da povećaju cijene robe i usluga. To je trenutačno jedina vidljiva razlika između Bosne i Hercegovine i Europske unije. Inače uglavnom uvozimo njihovu inflaciju, a sada već nekoliko godina imamo i vlastitu inflaciju. Izravna posljedica veće inflacije jest povećanje minimalnih plaća, posebno u Federaciji BiH“, naglasio je Đogo.