Žarić: Ujedinjenje Elektroprivreda nije potrebno ni realno

Elektroprivreda HZ HB bilježi odlične rezultate i, za razliku od konkurencije, donosi značajnu dobit proračunu Federacije BiH iako proizvodnim kapacitetima zadovoljava tek polovicu potreba. Rezultat je to stalnoga ulaganja u ljude i dugoročne projekte. Generalni direktor Mato Žarić, čiju fotelju priželjkuje dio stranaka platforme, za Večernji list ističe da nema govora o poskupljenju cijene električne energije kao što se to dogodilo u Elektroprivredi BiH.

Piše: Zoran Krešić / Večerni list

Nedavno je poskupjela električna energija na području koje pokriva EP BiH, a građani strahuju da bi se takvo što moglo dogoditi i na području EP HZ HB. Je li takvo što realno?

Za sada nije realno. Ne planiramo pokretati tarifni postupak za korekcije cijena i svakako ćemo učiniti sve što možemo kako ne bi došlo do poskupljenja električne energije. Nadam se i poboljšanju hidroloških prilika koje proteklih mjeseci nisu bile povoljne, te da neće biti nekih nepredviđenih događanja koja mogu ugroziti stabilnost poslovanja ovoga poduzeća.

Vlada je donijela mjere subvencije i za EP HZ HB, ali na ovome je području potrošnja energije veća osobito u zimskom razdoblju?

Potrošnja je električne energije na našem području veća i ona u prosjeku mjesečno za kategoriju kućanstva iznosi 348 kWh, za razliku od EP BiH gdje je 268 kWh, zato je i financijski iznos subvencije do 7 KM, a u EP BiH do 5,5 KM.

Jedan od važnijih razloga povećane potrošnje električne energije svakako je nepostojanje sustava centralnoga grijanja i nedostatak plina u općinama u kojima kao poduzeće djelujemo, pa se električna energija koristi za grijanje.

Pokazatelji poslovanja EP HZ HB za 2010. su jako dobri, što je rezultat toga?

Smatram da su plod dobre organizacije, timskoga rada i uspješnoga vođenja poduzeća za što su zaslužni svi, od menadžmenta do uposlenika koji rade na realizaciji različitih projekata.

U protekloj godini imali smo izuzetno povoljne hidrološke prilike, održavali smo maksimalnu pogonsku spremnost hidroelektrana i znali racionalno iskoristi sve raspoložive potencijale Elektroprivrede HZ HB. Rezultat nije izostao i vidljiv je u svim organizacijskim jedinicama, od povećanja proizvodnje za 34%, ostvarenja dobiti od 40,746.515 KM, ulaganja u distribucijsku mrežu, informacijske tehnologije, do povećanja zadovoljstva kupaca i zaposlenika te višestrukih koristi za širu društvenu zajednicu.

Međutim, nedavno su se čule i optužbe iz Aluminija na Vaš račun kako je struja koju prodajete, iznimno skupa. Tko je u cijelom slučaju u pravu?

Aluminij Mostar sukladno odluci FERK-a u proteklom razdoblju imao je mogućnost odabira, biti tarifni kupac ovoga poduzeća ili nabavljati električnu energiju na tržištu. Uvijek je birao EP HZ HB kao opskrbljivača za znatnu količinu električne energije fakturiranu sukladno cijenama, odnosno tarifnim stavovima za tu kategoriju kupaca koje je utvrdio FERK.

Odnedavno se u kuloarima spominje mogućnost ujedinjenja dviju Elektroprivreda. Je li to, po Vama, realno i potrebno?

Niti je realno niti je potrebno. Smatram da su to neargumentirane pa i protuzakonite namjere i špekulacije koje se povremeno plasiraju i nude kao moguće rješenje, odnosno odgovor na sve probleme u energetskom sektoru. To bi bilo i potpuno suprotno tržišnim načelima, zdravoj konkurenciji koju deklarativno svi zagovaraju, a suprotno je i potpisanom ugovoru o pristupanju energetskoj zajednici, kao i akcijskom planu Federacije BiH. Naime, BiH je ratificirala navedeni ugovor o energetskoj zajednici čiji su temeljni ciljevi izgradnja regulatornoga i tržišnoga okvira koji treba osigurati ravnopravnu tržišnu konkurenciju na širem zemljopisnom području. Protivno tome smatraju se svi Ugovori između poduzeća, Odluke udruženja poduzeća i praksa koji imaju za cilj sprječavanje, ograničavanje ili pak remećenje konkurencije. To bi svakako morale znati odgovorne osobe za energetski sektor u Federaciji BiH, ako uistinu žele voditi BiH prema europskim integracijama i primjenjivati prihvaćene europske standarde. JP Elektroprivreda HZ HB ostaje okrenuta vlastitom jačanju i budućnosti ovih prostora, vodeći razvojne projekte koji otvaraju perspektivu razvoja i drugim gospodarskim granama, a posebice su prigoda za zapošljavanje i dokazivanje mladim osobama.

Kada će ova EP biti u stanju pokrivati cijelo područje na kojemu djeluje bez uvoza energije?

Podsjetit ću da je odlukom Vlade Federacije BiH o proglašenju javnoga interesa i pristupanju pripremi i izgradnji prioritetnih elektroenergetskih objekata iz veljače 2010. godine, Elektroprivreda HZ HB određena nositeljem aktivnosti za 11 novih proizvodnih objekata. Među njima je šest hidroelektrana, četiri vjetroelektrane i integralni projekt rudnika i termoelektrane, čija je ukupna investicijska vrijednost oko 3.2 milijarde KM. Ovome je poduzeću potreban stabilan izvor energije kao što je termoelektrana, kako ne bismo ovisili o hidrologiji. Ako realiziramo projekt izgradnje R i TE Kongora, ne samo da ćemo zadovoljiti potrebe za energijom svih kupaca, nego možemo postati i izvoznikom električne energije. Naravno, povećanju naših proizvodnih kapaciteta pridonose i nove hidroelektrane i vjetroelektrane, ali ipak one ne jamče stabilnost proizvodnje.

Što se događa s projektom vjetroelektrana i stimulira li dovoljno država ‘zelenu energiju’?

Mi trenutačno radimo na pripremama i izgradnji 4 vjetroelektrane i to: VE Velika Vlajna – Mostar, VE Poklečani - Posušje, VE Borova glava- Livno, a najviše se uradilo na projektu VE Mesihovina - Tomislavgrad. U fazi smo završetka izrade glavnoga projekta, objavljen je i predkvalifikacijski natječaj za nabavu vjetroturbina, na lokaciji izgradnje rade se pristupne ceste, ishođena je i urbanistička suglasnost, uz brojne ranije provedene aktivnosti. Kada je u pitanju zelena energija, odnosno obnovljivi izvori, Vlada FBiH nedavno je donijela Uredbu o obnovljivim izvorima i kogeneraciji. Predviđeni poticaji proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora odnose se na one čiji proizvodni objekti imaju snagu do 10 MW. Primjena te uredbe započela je 1. svibnja tekuće godine, a vidjet ćemo koliko će biti poticajna.

Koliko su problemi oko (ne)funkcioniranja Elektroprijenosa prepreka za bitne iskorake u realiziranju razvojnih planova?

Naravno da su prepreka jer mi nismo u mogućnosti realizirati izgradnju brojnih distribucijskih objekata. Mogli smo puno više napraviti da su prikupljena ogromna financijska sredstva na računu Elektroprijenosa uložena u investicije i održavanje kako je i predviđeno. S druge strane naše poduzeće sve vrijeme uredno izmiruje svoje obveze prema navedenoj kompaniji.

Molim Vaš komentar polugodišnjega poslovanja JP EP HZ HB. Što je okosnica poslovne politike poduzeća?

Iako je proteklih mjeseci proizvodnja električne energije drastično smanjena, uz sve poteškoće koje nosi nepovoljno i složeno gospodarsko i političko okruženje, uspjeli smo pozitivno poslovati i ostvariti dobit nešto veću od 20 milijuna KM. Nastavili smo s realizacijom brojnih razvojnih projekata u svim organizacijskim jedinicama poduzeća, koje uglavnom teku planiranom dinamikom. I dalje ostajemo vjerni uspješnoj poslovnoj politici koja ima za cilj realizaciju kapitalnih investicija posebice u proizvodnji, što sigurniju i kvalitetniju opskrbu električnom energijom kupaca.