Trumpov jedan potez digao barel nafte na 111 dolara

Donald Trump
EFE

Cijene nafte na međunarodnim tržištima danas su snažno porasle, probivši granicu od 111 dolara po barelu, u ozračju pojačanih geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na londonskom tržištu cijena barela porasla je za 3,46 dolara u odnosu na prethodno zatvaranje i dosegnula 111,47 dolara. Istodobno, na američkom tržištu barel je poskupio za 4,08 dolara te se trgovao po cijeni od 98,56 dolara.

Rast cijena dolazi unatoč novom odgađanju američke odluke o otvaranju Hormuškog tjesnaca, ključne svjetske pomorske rute za transport nafte.

Američki predsjednik Donald Trump produžio je rok Iranu za otvaranje tjesnaca za dodatnih deset dana. Prema najavama iz Washingtona, u slučaju da se promet ne normalizira, od 6. travnja moguće su vojne akcije usmjerene na iransku energetsku infrastrukturu.

Napetosti dodatno pojačavaju i poruke iz Izraela, gdje je ministar obrane Benjamin Katz upozorio da napadi na Iran neće prestati. Sukobi su već eskalirali nakon zajedničkih američko-izraelskih udara krajem veljače, na što je Iran odgovorio projektilima i dronovima prema izraelskim ciljevima i američkim bazama u regiji.

Situaciju dodatno komplicira kontrola Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi značajan dio svjetske opskrbe naftom. Iran tvrdi da moreuz nije zatvoren, ali je ograničio prolaz brodovima povezanim sa SAD-om i njihovim saveznicima.

Analitičari upozoravaju da bi dugotrajnija blokada mogla imati ozbiljne posljedice za globalno tržište. Procjenjuje se da je već sada s tržišta izbačeno oko osam milijuna barela nafte dnevno, što dodatno potiče rast cijena.

U međuvremenu, Rusija razmatra uvođenje zabrane izvoza benzina koja bi mogla stupiti na snagu početkom travnja i trajati do tri mjeseca. Cilj je stabilizacija domaćeg tržišta i sprječavanje rasta cijena goriva.

Podaci Organizacije zemalja izvoznica nafte pokazuju da je cijena njihove referentne košarice također u snažnom rastu i dosegnula je 122,16 dolara po barelu.

Stručnjaci upozoravaju da bi, u slučaju daljnje eskalacije sukoba, tržište moglo suočiti s još većim poremećajima i dodatnim rastom cijena energenata.