Svjetska banka predviđa pad cijena sirovina, energija bi trebala pojeftiniti

Izgleda da je post-COVID zabava na tržištu sirovina završena – i to, prema predviđanjima Svjetske banke, prilično tmurno. U svom najnovijem izvješću, banka predviđa da će globalne cijene sirovina pasti za 12% u 2025. godini, a dodatnih 5% u 2026., čime bi se vratile na razinu prije pandemije.

Svjetska banka posebno očekuje da će cijene energije pasti za 17%, što bi bile najniže razine u posljednjih pet godina, te dodatnih 6% u godini nakon toga.

Razlozi su usporeni globalni rast, rastuće carine i općeniti kaos u međunarodnoj trgovini. Sirova nafta, svojevrsni ekonomski barometar optimizma, ove bi godine trebala u prosjeku iznositi tek 64 dolara po barelu, u odnosu na 81 dolar u 2024. Do 2026. mogla bi pasti i na 60 dolara. U međuvremenu, cijene ugljena trebale bi pasti za čak 27% u 2025.

Pad cijena sirovina mogao bi zapravo pomoći u obuzdavanju inflacije, osobito kad je riječ o energiji. Porast cijena energije dodala je dva postotna boda globalnoj inflaciji 2022. godine, dok su niže cijene u 2023. i 2024. ublažile taj učinak, navodi se u izvješću Svjetske banke.

Međutim, smanjenje inflacije padom cijena sirovina nije bez negativnih posljedica. Svjetska banka upozorava da se dvije trećine zemalja u razvoju oslanja na izvoz sirovina kako bi preživjele. Sada se suočavaju se s najvećom cjenovnom nestabilnošću u posljednjih 50 godina.

Koji je plan? Prema Svjetskoj banci, vrijeme je za stare dobre ekonomske reforme: smanjiti birokraciju, otvoriti vrata privatnom kapitalu i liberalizirati trgovinu.

S pozitivne strane, zlato ostaje omiljeni "metal za emocionalnu potporu". Očekuje se da će mu cijena dosegnuti rekordnu razinu u 2025., jer će ga nervozni investitori grčevito držati kao sigurno utočište, piše Julianne Geiger za Oilprice.com.