Situacija u JP Autoceste FBiH nikad gora

Da Javno poduzeće Autoceste FBiH nikada nije bilo u lošijoj situaciji svjedoči službeni akt pod nazivom „Analiza financijskog položaja JP Autoceste FBiH i prijedlog mjera“, koji je upućen Vladi FBiH. Portal Fokus je u posjedu tog dokumenta. Donosimo najvažnije detalje, odnosno informacije o tome što će ova financijska dubioza značiti za devet dionica koje, prema ovom aktu, treba dovršiti.

Riječ je o dionicama od Zenice do Doboja, kao i u Hercegovini: Putnikovo Brdo – Medakovo, Medakovo – Ozimice, Poprikuše – Nemila, Nemila – Vranduk, Vranduk – Ponirak, Ponirak – Vraca, zatim Ivan – Ovčari, tunel Prenj, Mostar Sjever – Mostar Jug, Mostar Jug – tunel Kvanj, tunel Kvanj – Buna te Počitelj – Zvirovići.

Od Poprikuša do Vranduka

Treba naglasiti da su prošloga tjedna u promet puštene dvije dionice ukupne duljine 11 kilometara koje povezuju Poprikuše, Nemilu i Vranduk.

S druge strane, dospjele, a neplaćene obveze po međunarodnim kreditima na dan 1. rujna 2025. godine iznosile su čak 140.194.785 KM. Iz Autocesta FBiH predlažu reprogramiranje tih obveza jer ih, kako navode, ne mogu podmiriti u skorijem razdoblju.

Prema spomenutom aktu, stanje po pojedinim dionicama izgleda ovako:

Vranduk – Ponirak: Predfinanciran je iznos od 119,9 milijuna KM. U 2025. godini očekivalo se aktiviranje kreditne linije kod OFID-a u iznosu od 25 milijuna eura, no kreditor je dostavio pismo o stavljanju kredita izvan operativnog stanja. U svibnju 2024. upućen je i zahtjev za dodatno kreditno zaduženje od 65 milijuna eura. Vlada FBiH obratila se OFID-u, a očekuje se njihov odgovor. Završetak radova očekuje se u prvoj polovici 2026. godine.

Ponirak – Vraca: Predfinanciran je iznos od 54,4 milijuna KM. Planirani završetak gradnje bio je predviđen za tekuću godinu.

Putnikovo Brdo – Medakovo: U proceduri je zahtjev za dodatno kreditno zaduženje u iznosu od 69 milijuna eura kod EBRD-a. Za ovu dionicu u tijeku je i povlačenje grant sredstava u iznosu od 15,5 milijuna eura. Za otvaranje dionice potrebna je uporabna dozvola.

Medakovo – Ozimice: Kreditna sredstva su u fazi povlačenja, a ukupna vrijednost kredita iznosi 340 milijuna eura (kredit EIB-a). Ugovor i podugovor o grantu WBIF-a su potpisani, a očekuje se pravno mišljenje Ministarstva pravde BiH.

Tunel Kvanj – Buna: Kredit EIB-a od 100 milijuna eura je u fazi povlačenja, dok se za WBIF grant od 17,9 milijuna eura očekuje mišljenje Ministarstva pravde BiH. Ovaj projekt opterećuje pitanje državne imovine. Vlada FBiH uputit će dopis OHR-u radi traženja načina rješavanja tog problema.

Ivan – Ovčari: Kredit EIB-a u iznosu od 162 milijuna eura. Očekuje se dostavljanje nacrta ugovora o kreditu.

Tunel Prenj: Kredit EBRD-a od 450 milijuna eura i kredit EIB-a od 500 milijuna eura. Očekuje se dostavljanje nacrta ugovora o kreditu, kao i povećanje kreditnog okvira EBRD-a s 300 na 450 milijuna eura.

Mostar Sjever – Mostar Jug: Kredit EBRD-a od 110 milijuna eura je operativan, kao i kredit konzorcija domaćih banaka od 150 milijuna eura. Grant sredstva WBIF-a nisu operativna.

Mostar Jug – tunel Kvanj: Očekuje se produljenje roka raspoloživosti sredstava (kredit EBRD-a od 60 milijuna eura) te dostavljanje nacrta ugovora o grantu WBIF-a u iznosu od 30 milijuna eura.

Vlada FBiH izlazila im je u susret

Kako je navedeno u ranijem tekstu, iz Autocesta su potvrdili da su dva velika kreditora, EIB i OFID, već obustavili financiranje pojedinih dionica.

Zbog činjenice da su se, prema vlastitom priznanju, suočili s problemima likvidnosti, Vlada FBiH im je povremeno izlazila u susret donošenjem odluka o dodjeli kapitalnih transfera. Međutim, iz Autocesta u ovom aktu ističu da im to samo po sebi ne može pomoći.

Navode da su bili primorani provoditi predfinanciranje projekata, a na dan 30. lipnja 2025. godine financiranje izgradnje autoceste vlastitim sredstvima naraslo je na čak 436,7 milijuna KM. Iz Autocesta FBiH izračunali su da se iznos od 57,6 milijuna KM neće moći refundirati ni iz jednog izvora „budući da pojedine dionice Koridora 5C nemaju zatvorene financijske konstrukcije“.

U analizi je navedena i vrijednost zaduženja koja u trenutku izrade dokumenta nisu bila operativna. Riječ je o iznosu od 1,6 milijardi eura, odnosno 3,2 milijarde KM.