PAD NIJE LET: Litra ulja od smilja na PIK-u 600 eura, može i zamjena za kombi

smilje
smilje

Na bh. prodajnoj stranici PiK litru ulja od smilja možete kupiti za svega 600 eura. Prodavač piše da je ulje visokokvalitetno i analizirano u Mostaru. Drugi prodavač – Ljubušak ima tri kilograma ulja, nudi ga za 500 eura, a kaže da može i zamjena za kombi i tako dalje, nižu se ponude

187 dolara za 30 mililitara, toliko je prije tri godine plaćalo ulje od immortellea ili „biljke vječne mladosti” iz Hercegovine. Trenutačna cijena iste količine ulja od smilja iznosi tek 29 dolara, što je šest puta manje. Hercegovačko žuto ulje prodavalo se k'o suho zlato, a sada ga kupci uzimaju za siću. Dokaz tome je i da na bh. prodajnoj stranici PiK litru ulja od smilja možete kupiti za svega 600 eura. Prodavač piše da je ulje visokokvalitetno i analizirano u Mostaru. Drugi prodavač – Ljubušak ima tri kilograma ulja, nudi ga za 500 eura, a kaže da može i zamjena za kombi i tako dalje, nižu se ponude.

Preračunato, najveća svjetska internet trgovina Amazon.com bočicu ulja od 30 mililitara trenutačno nudi za pedesetak maraka, a 2016. koštala je 300 maraka. Slična cijena je i na Ebayu, gdje 30 mililitara ulja od smilja košta 26 dolara, par dolara jeftinije nego na Amazonu. Ako tražite „ulje iz divljine“, u ponudi imate ono navodno ubrano u Dalmaciji, a 30 mililitara platit ćete 156 maraka, što bi značilo da je tri puta skuplje od plantažno uzgojenog smilja. I dok je ulje doživjelo vrtoglavi pad, odnosno sunovrat na Internet tržnicama, proizvodi od smilja i dalje se odlično prodaju. Primjerice, krema za lice i losion s primjesama smilja košta oko 140 dolara, dok minijaturne kreme protiv starenja od samo 15-tak mililitara koštaju sedamdesetak dolara.

Iz svega je razvidno da ulja na svjetskom tržištu trenutačno ima viška, što je sasvim suprotno onome u što su uvjeravani Hercegovci – da se tržište ne može prezasititi. Strani kupci su se namirili ulja za narednih nekoliko godina, i dok ga trenutačno dobivaju po niskim cijenama, ne obaraju cijenu proizvoda koji sadrže ulje od smilja, saznajemo od upućenijih u problematiku.

Podsjetimo, bez ikakvih ispitivanja tržišta, o ponukani tek pozivima s tribina, Hercegovci su prije par godina posadili prostranstva smilja. Danas oni koji i dalje vjeruju da tu ima nešto, a kojih je jako malo, plaćaju preradu vlastitog smilja i uzimaju ulje, s nadom da će ga prodati.

Destilerije su se u svemu pronašle na način da smilje više ne otkupljuju, nego prerađuju za novac, a proizvođači su ostali na vjetrometini. Uz sve navedeno i država je oprala ruke od proizvođača smilja, te ih prepustila goloj sudbini. Koliko je Hercegovcima dojadilo smilje i sve oko njega kaže i još jedan oglas na PiK-u. Gruđanin prodaje destileriju. Cijena 25 tisuća maraka.

K. Perić