Njemačka muku muči s radnom snagom, ali ovaj sektor je posebno pogođen

Njemačko tržište rada suočava se s ozbiljnim manjkom radne snage, a najnoviji podaci pokazuju da bi situacija mogla postati još teža, osobito zbog starenja stanovništva i slabog interesa mladih za određena zanimanja.

Prema analizi njemačkog instituta KOFA, najveći pad radne snage zabilježen je među prodavačima mesa i mesnih proizvoda. Tijekom 2025. godine u prosjeku je ostalo nepopunjeno 4.665 radnih mjesta, što je više od 40 posto u odnosu na godinu ranije.

"To je najveći broj do sada", istaknuo je stručnjak Jurek Tiedemann, prenosi Tagesschau.

Glavni razlog leži u demografskim kretanjima. Čak 38 posto zaposlenih u ovom sektoru starije je od 55 godina i uskoro odlazi u mirovinu, dok mladih radnika gotovo da i nema. Posljedica je kontinuirani pad zaposlenosti pa je između 2017. i 2024. broj radnika u toj profesiji smanjen za više od 19 posto.

Problemi i u građevini i financijama

Nedostatak radne snage izražen je i u građevinskom sektoru. Broj nepopunjenih radnih mjesta za operatere građevinskih strojeva, poput vozača bagera, porastao je za 38 posto i premašio 1.500.

Poteškoće su sve vidljivije i u području poreznog savjetovanja, gdje je manjak radnika povećan za gotovo 27 posto, na 2.318 radnih mjesta.

U apsolutnim brojkama, najveći nedostatak radnika i dalje je u drugim sektorima. U građevinskoj elektrotehnici nedostaje više od 16.200 radnika, dok u skrbi za starije osobe nedostaje više od 15.200 zaposlenih.

Manje oglasa, ali problem ostaje

Unatoč svemu, ukupni manjak radne snage trenutačno se statistički smanjio. Prema podacima KOFA-e, prošle godine nije bilo moguće popuniti oko 369.000 radnih mjesta, što je gotovo četvrtina manje nego 2024. godine.

No to ne znači da je problem riješen.

"Gospodarstvo stagnira, tvrtke objavljuju manje natječaja i često ne popunjavaju radna mjesta zbog neizvjesnosti", upozorava Tiedemann.

U slučaju gospodarskog oporavka, manjak radne snage mogao bi ponovno naglo porasti.

Demografija kao ključni izazov

Slične procjene iznosi i Institut za istraživanje tržišta rada (IAB). Iako bi fiskalne mjere mogle potaknuti zapošljavanje, demografski trendovi djeluju u suprotnom smjeru.

Prema njihovim procjenama, broj ljudi dostupnih tržištu rada ove će godine pasti za 40.000, na 48,62 milijuna.

Istodobno se očekuje blagi rast nezaposlenosti, za oko 40.000 osoba u prosjeku, ponajviše u prvoj polovici godine.

Industrija pod dodatnim pritiskom

Nova radna mjesta otvaraju se uglavnom u javnom sektoru, zdravstvu i obrazovanju, dok industrija nastavlja gubiti radnu snagu.

Procjenjuje se da će u industriji nestati oko 140.000 radnih mjesta.

Dodatni pritisak dolazi i iz geopolitičkog okruženja.

"Rat u Iranu i povezani rast cijena energije te poremećaji u trgovini dodatno opterećuju zapošljavanje u industriji", upozorio je istraživač Enzo Weber.